Nacionalni americki praznik-Dan Kristofera Kolumbusa

Americki dnevnik Selene Seferovic
Nacionalni americki praznik-Dan Kristofera Kolumbusa
Treba li ga slaviti ili ne
www.bonianlibrarychicago.com
Danas sam kod kuce, Kolumbusov je dan, ne rade drzavne ustanove,  spremam lekcije kako  da svojim djacima  u visim razdredima osnovne skole, 6,7 i 8, predajem o ovom americkom nacionalnom prazniku. Hocu li se izloziti opasnosti  da me neko proglasi manje patriotskim gradjaninom, ako se usudim da progovorim poneku i o tamnoj strani cuvenog moreplovca, i politici koja ga je iznjedrila i omogucila mu put u Novi svijet, iako je on umro uvjeren da je otkrio Daleki istok. Crkva je u to vrijeme imala teoriju da je zemlja ravna kao ploca, a nesrecnog  Galileja su spalili dok je izricao poslijednje rijeci “Ipak se okrece”.
Odlucila sam se da koristim  svoje ustavno pravo na slobodu govora, i svoju intelektualnu slobodu i uvedem pojam :Tacka gledista, dakle da sa obadvije  strane osvijetlim Kolumbusa, pocinjuci od nekog svog iskustva jos prije dolaska u Ameriku. Tako me je naucio da radim moj otac historicar i pisac Mensur Sefeovic: uvijek pogledaj sve moguce izvore, i pobjednicke i porazne strane.
Salvador Dali ,

 ”Kristofer Kolumbus otkriva Ameriku”
Bilo je to sredinom  70-tih kada sam sa grupom novinara i umjetnika sluzbeno boravila u Barceloni mjesec dana  radeci u organizaciji koja je povezala i pobratimila Kataloniju i Sloveniju, nesto kao pandan cikaskim sister cities, posestrinskim gradovima, pa smo otisli na Kolumbusovu repliku Santa Marije, drveni brod u samoj luci.  Ogomna Fontana privlacila je turiste iz cijeloga svijeta dok se prekrasnim trgom sirio carobni glas Monserat Kabalje i njene cuvene himne Barceloni.  Tada sam se definitivno zaljubila u ovaj grad bogate umjetnosti, muzeja rodne kuce Pabla Pikasa, Gaudija, Huana Miroa, a otisli smo i do Figuerosa, rodnog mjesta Salvadora Dalija. Tu sam vidjela njegova originalna platna, pa izmedju ostalih i jedno ogromno, “Kristofer Kolumbus otkriva Ameriku”. Slicnu sliku gigantskih razmjera vidjela sam i u St. Pitersburgu na Floridi, gdje se nalaze njegovi originali, i uz brod od drveta, po kojem smo hodali i cudom se cudili kako je Kolumbus uopste na takvoj sklopociji mogao oploviti tolike vode, preci peko Atlantika, i to jos ceiti puta, pocela sam da razmlisljam o karakteristikama tih cudaka, za neke i ludaka, ali osvajaca i pronalazaca u isto vrijeme.  U to vrijeme nisam ni sanjala da cu zivjeti u Americi, predavati mojim djacima o njemu, i imati ga za nacionalni praznik.

U nasim udzbenicima historije ucili smo tu i tamo ponesto i o njemu, bez velikih dubina, i tek sada kada sam se nasla u poziciji da kao novopeceni americki gradjanin bosanskohercegovackog porijekla, uz to i educator i mentor profesor predajem i dizajniram svojim djacima istinu o Kolumbusu, nasla sam se pred morem neistrazenog materijala, pa je trebalo uciti iznova.Naravno, uz odobrenje moga direktora.
A nakon rata u BH i hiperosjetljivosti na ratove i ubijanja i genocide, pitam se da li bismo morali malo vise procesljavati historiju i donositi svoje sopstvene zakljucke, je li istina da je i Amerika nastala na genocidu i ubijanjima, otimacini  zemlje i raznog drugog blaga, kako bi bilo da sada u tzv. Republici Srpskoj proglase Dan Radovana Karadzica i Ratka Mladica ( mnogi bi to sigurno i htjeli ali im ne da medjunarodna zejednica), ili kad bi … i tako redom.
Sredinom 80-tih kada sam  kao mlada asistentica akademika Asima Pece na Beogradskom Univerzitetu vodila svoje student sa 4 godine studija, od kojih sam se razlikovala samo sa par godina, po Evropi, pa I po Spaniji, Pirinejima, uvijek bih kupovala nove knjige ili ponesto saznavala o  Kolumbusu, i najzad u Plimutu , na istocnoj americkoj obali, bila na jos jednoj replici njegovog broda gdje se odigrao i prvi susret sa domacim indijancima..
Moj klega u skoli, takodje ucitelj historije, govori svojim djacima kako su domoroci pomrli od bolesti koje su im Evropljani prenijeli, ne pominje ubistva i genocide nad Taino Indijancima, pokrstavanja i pljacke. Moja sestra Sanja Seferoic Drnovsek, koja je osmislila Program Obrazovanjem protiv predrasuda, uvela je i lekcije o socijalnoj prvdi i genocidima, pa ce u okviur BAGI instituta- americko bosanskog instituta genocida poucavati i druge genocide medjdu njima i ovaj  Karibski pocinjen od Kolumbusa i spanske krune.

Da li je Amerika otkrivena muslimanskim i jevrejskim parama

Poznato je da je  islamska vjera, arhitektura  dugi period bila dominantna u Spaniji za vrijeme Spanskog kalifata. Sve rijeci u spanskom, bolje reci kastiljanskom  govoru koje poticu sa al, ar arapskog su porijekla, i njihov uticaj se osjeca i u jevrejskim govorima iz ovih krajeva. Inkviziicja je poubijala koliko je mogla muslimana i jevreja, jedan broj ih se razbjezao, tako su prvi  muslimani  Sefardi  Jevreji stigli u Bosnu i prije Turskih osvajanja,  od njih potice I nas minister inostranih poslova Sven Alkalaj, I nas prvi Bh ambassador u Americi, inace veoma omiljen u Cikagu, zatim, inkvizicija  im je otela  novac i bogatstvo, i tim su parama pravljeni i finansirani u to vrijeme beskrajno skupi brodovi Pinta, Ninja i Santa Marija kojima je Kolumbus zaplovio put svojih otkrica. Jedan dio muslimana i jevreja je pokrsten, pokatolicen kako bi prezivjeo. Tadasnja Evropa nije zeljela niti jevreje niti muslimane pod svojim svodom nebeskim, pa ih je , jevreje u holokaustu tokom drugog svjetskog rata poubijala,  6 miliona, prepolovila,  a  muslimani  Bosnjaci su dozivjeli 11 genocida, ukljucujuci ovaj poslijednji, ne samo srebrenicki, pred ocima citavog svijeta. Cinjenica da sada u Evropi zivi oko 6 miliona muslimana, da se cuje ezan iz dzamija u mnogim gradovima, i dalje brine Evropu, ne zna kako da se nosi sa svim tim novotarijama, zato ne daju Turskoj ni Bosni da budu njene clanice, a dugima, koji su cinili genocide otvaraju vrata, oprastaju…
Vratimo se Kolumbusu, covjeku koji je najkontorverznija licnost historije, hvaljen i kudjen u isto vrijeme, i pokusajmo da zamislimo to vrijeme u Spaniji u 15 vijeku i gradic luku Palos de la Frontera, odakle su isplovili brodovi, jedan se nije vratio, Santa Marija je propala.. taj gradic Palos igrao je veliku ulogu u kolonizaciji Amerike, a njeni mnogi  gradjani, medju njima i preruseni jevreji i muslimani dosli su na njene obale,  kao i ostali  koji su sirili svoju katolicku vjeru, ali i pocetke jevrejstva i islama.

 
Kolumbusovi dnevnici i pisma- bestseleri tadasnje Evrope
Do 16 vijeka Palos je prakticno nestao, a preostalo stanovnistvo se uglavnom preselilo u susjednu Sevilju, koja je bila vecinski muslimanska prije inkvizicije. Kolumbo  je doplovio na Kanare, uz obalu Maroka, koji su i danas dio Spanije, potom na Bahame, u Nasau gdje je danas cuveni Paradise rizortt-odmaraliste, i tu su se prvi put sreli sa domorocima koji su svoja naga tijela farbali crveno crnim bojama. U svom dnevniku Kolumbus je zapisao : “izgleda mi da su ovo domoroci. Mogli bi biti dobr sluge i mislim da ce postati dobri hriscani jer mi izgleda da nemaju svoje vjere.”
Danas je mjesto na Sen Salvadoru na Bahamima cuvena turistivka atrakcija. Potom je stigao na Kubu, mislici da je u Kini. Tu je naisao na duhan koji su odmah poceli pusiti i sirite Evropom i svijetom, i odmah je preimenovao ostvo u Juana, misleci da je to njegovo pravo da stavlja spanska imena kao znak spanske kolonizacije. Danas je narod na Kubi spanijardskog porijekla i mjesavina sa crncima-afrikancima…a najprije  su poubijali lokalno stanovnistvo, preostali dio stavili u roblje, i istrijebili ih od poslijedica bolesti kojima nisu bili imuni. Stigli su i na Haiti, i u Dominikansku republiku, gdje je i danas bijeda na Haitiju, dok Dominikana , koja je jedina pruzila zestok otpor Kolumbusu, uziva u turistickom bumu. Uvala strijala, kako ju je Kolumbus nazvao, jer su se strijelama borili domoroci i gadjali brodove, i danas je glavna turisticka atrakcija.
Dakle,  dilemma da li je Kolumbus najveci moreplomac, vizionar, genije, mistik, nacionalni heroj, ili beskrupulozni imperijalist, da li je njegova pohlijepa za zlatom i slavom pocinila genocid nad domorodackim stanovnistvom, o kome se jos uvijk malo govori, kako je predstavnica jedne karipske zemlj  nedavno izjavila na konfernciji Ujedinjenih nacija.
U Library of Congres, pod odrednicom Putovanje koje jos uvijk traje, cuvaju se znacajni takozvani primarni izvori, Kolumbovi dnevnici i clanci, kao i dnevnici drugih ocevidaca, pa tako i Bartolomeja, visokog svestenika, koji je pred smrt priznao da je i sam ucestvovao u zlocinima koje “ne moze ni da zamisli ljudski mozak.”
Postavlja se pitanje zasto je Kolumbus krenuo u Ameirku

Po negovim rijecima iz njegovih dnevnika “ da kao kriscanin siri hriscanstvo”. Sve dokumente o ovom mozete downlodirati iz raznih drzavnih arhiva i biblioteka samo ako znate gdje da ih trazite, dakle, oni nisu tajna, dostupni su, i americka vlada ih ne zabranjuje za intelektualnu i obrazovnu upotrebu.
Kada je Kolumbus objavio svoja pisma i dnevnike, to su bili najbolje prodavani bestlseleri  sirom Evope. Njegova pisma kralju i kraljici Ferdinandu i Izabeli puna su preporuka kako da Spanija  sistemaski kolonizira, naravno ognjem i macem, ta pisma su kratka, u drugim napisima pise o hrani i biljkama,  bolestima .
Smatra se da je prije Kolumbusa 40 do 50 miliona ljudi zivjelo u regiji, taj broj se drasticno smanjio, desetkovao odmah po njihovom dolasku. Izvori sa strane ‘native amerikans’ ne postoje, i o njima su pisali Spanijardi, dakle, pobjednici, osvajaci, ubice. Od nedavno postoje pokreti da se ispita njihova sudbina i ozvanici genocid nad njima., napisane su mnog knjige.
Svrha ovoga teksta je dakle da vas podstakne na razmisljanje , da malo proucite nacioni americki praznik i Kristofera Kolumbusa i da sami donesetensvoj sud o njemu- da li je pozitivna ili negatina historijska figura. Ili oboje.
Po meni, ko god da je pocinio genocid, ne bi trebalo da se slavi kao nacionalni heroj, pa cak ni americki.