Wednesday , 21 October 2020
Blic Vijesti
Home » Dnevni Komentar » BiH u kandzama entiteta
BiH u kandzama entiteta

BiH u kandzama entiteta

Mugdim KARABEG  : TESKE SJENKE PTICA – GRABLJIVICA

 

 Stice se  utisak da nakon ustolicenja entiteta Republika Srpska, «hrvatska strana» ima takodje pravo da zahtijeva svoj posebni entitet i «stolni grad». Proces obezbjedjenja punih prava tri konstituvna naroda moze, medjutim, da se odvija normalnim putevima, u okviru normi i zakonitosti Evropske unije i Ustava BiH. Ali postoji opasnostda takozvani «treci entitet» unese novu zbrku iz koje nece biti izlaza, jer malo ko pominje kakvu ulogu da igra ta nova teritorijalna «jedinica» i sta treba da uradi bosnjacka strana ukoliko BiH postane drzava samostalnih, duboko podijeljenih usko – nacionalnih drzavica

 

          I pored cinjenice da je vodja SDP Zlatko Lagumdzija nepromisljenom izjavom odmah nakon izbora kako se, ako zatreba, osamostaljenje i secesija Republike Srpske mora zaustaviti cak i silom, koja je navela novog Predsjednika RS Milorada Dodika da odmah da protuizjavu kako ne dolaze u obzir nikakvi dogovori i razgovori sa  Lagumdzijom, ipak su se njih dvojica upustili u osjetljivu avanturu pregovaranja. I zacudo, vec prve izjave dvojice vodja pobjednickih partija ipak pobudjuju optimizam.

Jer obojica kazu kako treba poci od rjesavanja onih problema koji nose u sebi klicu rjesivosti, kako bi se konacno doslo do formule koja u globalu skida sa dnevnog reda najosnovnija pitanja bh. drzavnosti i efikanosti i barem malcice otopljava odnose izmedju «zaracenih nacionalnih korpusa». Dodik je cak nabrojao ta «osnovna pitanja» o cemu Lagumdzija jos nije dao svoj komentar. Ali teska teretna kompozivcija bh. buducnosti kao da je, sa mnogo skripe zahrdjalih tockova i potrosene «pare», najzad ipak  krenula sa mrtve tacke.

Pogled unatrag

 

          Bitka za punu gradjansku i nacionalno – religijsku ravnopravnost sva tri naroda u BiH moze se, dakle, posmatrati iz normalne perspektive svjetskih normi garantovanja gradjanskih prava svim narodima i narodnostima jedne drzavne zajednice, uz eleminisanje svake mogucnosti nadredjivamja od strane najbrojnijeg naroda, u slucaju BiH – Bosnjaka.

Tu ne moze biti nikakvih zakulisnih igara i upravo su Bosnjaci ti koji moraju dosljedno istrajati u tim okvirima, jer njima se pripisuje etiketa «unitarista» koji navodno zele da ostvare svoju prevlast u toj viseclanoj zajednici.

Ali sve ono sto se veze uz nastanak i produzetak postojanja i zivota Republike Srpske, kao i najnovijih jedinstvenih nastojanja HDZ stranki BiH o stvaranju posebnog hrvatskog entiteta, ima svoju predistoriju i aktuelna prateca zbivanja od agresijan na BiH do dana danasnjeg, sto diktira oprez i svestrane analize sta se zapravo hoce i sta se moze postici i dogoditi osnivanjem novih entiteta.

Ako se stvari posmatraju iz najmracnije perspektive onda kuku drzavi BiH ukoliko se ostvari ono sto bi moglo postati realnost. Republika Srpska je u zametku nastala odmah pred agresiju JNA i srpskih nacionalista na BiH. Najodgovorniji ljudi RS, uz punu podrsku Beograda i odanih novinara, negiraju svako postojanje drzave BiH kao posebnosti i ustolicavaju svoju Republiku kao najpunopravniju enititetsku jedinici, cak i pravno «stariju» od drzave BiH.

Dovoljno je u tom pogledu jos jednom analizirati tekst novinara Nezavisnih Novina u Banjaluci Dragana Jerinica, koji ide toliko daleko da negira i antifasisticku borbu naroda Jugoslavije a posebno BiH, i zakljucke AVNOJA i ZAVNOBIHA iz perioda NOB – e. Poigravajuci se dokraja istorjski i moralno neodgovorno prema drzavnosti BiH, novinar  kvalifikuje ucesnike ZAVNOBIHA kao neku samoosnovanu GG, dakle «grupu gradjana» koji su svojevremeno, bez cvrste podloge i zaledja, progalise BiH kao posebnu federalnu jedinicu Nove Jugoslavije. Sve bi bilo jednostavno kad bi to bio specificni licni pogled Dragana Jerinica. Ali on je samo glasnogovornik snaga koje su kreirale takvu politiku RS sa okusom secesije i apsolutne samostalnosti.

Za Jerinica, svakako po naputku njegovih gazda koji cvrsto brane tu tezu, postoje jedino dva entiteta kao nesto drzavnicki stvarno u BiH, dok apsolutno negiraju istorijske aspekte i  cjelovitost BiH kao drzave. Po njima dva entiteta su «delegirala» svoja drzavotvorna ovlastenja data im Dejtonom u «zajednicke organe» BiH, koji u stvari ne postoje kao podebna pravna niti prakticna kategorija u dokumentima o miru i irganizioavnju BiH. Dakle Jerinic nece da cuje za antifasisticku borbu naroda Jugoslavije i BiH koja je za njega izgleda isforsirana i «umisljena» drzava, bazirajuci svoju odbranu punovranosti postojanja eniteta RS na navodno neoborovim odlukama medjunarodnih tijela i Srba u BiH.

Dakle BiH ne postoji iako se uzdigla u antifasistickoj borbi, a RS postoji premda je gazila krvavim putevima cistog nacizma.

Tako je jedna tvorevina, nastala na krvavoj agresiji, na okruzenju Sarajeva u trajanju od tri in po godine i sistematskom ubijanju i igladnjavanju desetina hiljada Sarajlija, na genoicidu u Srebrenici i seriji malih genocida na svakoj stopi dijela BiH koji je »pridodat» Republici Srpskoj. I danas ta ptica grabljivica drzi u kandzama sudbinu BiH i zamracuje velikim krilima  nebo njene buducnosti.

Ostri kljun Herceg Bosne

Hrvatska strana objektivno posmatrajuci situaciji ima pravo da se bori za sto bolji polozaj Hrvata u BiH, kao  sto je slucaj sa Srbima u RS. Ali to je problem BiH  o kojem se ne raspravlja  svestrano niti analiticki, kao da i postoji i ne postoji istovreeno. Ali zahtjev za organizovanjem posebnog hrvatskog eniteta koji se i danas nesluzbeno naziva Herceg Bosna, baziran je takodje na faktima proslosti koji govore da je rijec o drugoj ptici grabvljivici, u toj fazi dugackog kljuna i ostro ispruzenih secesionistickih kandzi, koja bi da dokraja razori drzavno tkivo BiH.

Visegodisnjim nabrajanjem mrcinluka koje su uradili protagonisti RS, stvarni sadrzaj, ucinci i «namjena» Herceg Bosne su malo zaboravljeni. Jer u uskoj vezi sa rukovodstvom Republike Hrvatske i Njenog HDZ na celu sa Franjom Tudjmanom vec 1991. skrojen je plan izdvajanja terirorija BiH sa vecinskim hrvatskim narodnom iz tkiva BiH, uz proglasenje posebne tvorevine Herceg Borne unutarBiH sa jasnim pretenzijama o kasnijem spajanju sa Republikom Hrvatskom.

U sklopu tog plana odmah se preslo na oruzane akcije protiv Armije BiH i muslimana na tim »hrvatskim» terirorijama BiH. Hiljade muslimana strpano je u konc – logore, mnogo ih je pobijeno, mnogi su nestali, na desetine hiljada je etninicki ocisceno iz Mostara, Capljine, Stoca, Prorozora i mnogih naselja u Bosni. Vec 1991. ta «paradrzavica» Herceg Bosna pojavljuje se kao organizaciona i teritorijaln stvarnost, zahuktala u etnickim ciscenjima, progonima i trpanjem u logora ne – Hrvata juzne , zapadne i srednje Hercegovine i dobrim dijelom u Bsne. Ali plan stvaranja Herceg Bosne nije se ostvario zbog protivljenja medjunaodne zjednice i Bosnjaka, pa je ona presla u fazu «drijemezi» da bi  ovih dana ponovo rasirila krila druge grabljivice na bh. nebu vec podosta zamracenom. Jer plan stvaranja hrvatskog entiteta predstavlja nakanu da ocisceni gradovi i sela ostanu i dalje ocisceni, u «vlasnistvu» hrvatske vecine, da se u skolama Herceg Bosne uci posebna istorija i posebni jezik bez dodira sa komsijama u BiH, da se formiraju opstine sa hrvatskom vecinom, da se produzi ukidanje proslava datuma  dana nezavisnosti i dana formiranja drzave BiH, da se i dalje otezava povratak prognanika, itd, itd.

Kakve su garancije HDZ BiH da se taj njihov entitet nece izmetnuti u novi faktor negiranja bilo kakve jedinstvene drzave BiH u korist jacanja «samouprave» Hrvata, i da ce i dalje biti zakidana gradjanska prava Bosnjaka i Srba na tim teriorijama? O tome se malo govori, a opasnosti su itekako prisutne i velike.

Tragedija je Bosne i Hercegovine zamisljene kao cjelovita, cvrsto uvezana drzava, je u tome sto su tokom agresija sa dvije strane sistematski razvijane najdublje mrznje i averzije prema svemu sto je muslimansko i «balijsko». One su postale dio mentalnih sklopova vecine Srba i Hrvata u BiH, pogotovo na podrucjima RS i tamo gdje bi mogao iznebusiti hrvatski entitet, dakle prerasle u psiholosku snagu koja ce trajno trovati medjunacionalne i medjureligijske odnose u BiH. Datum pomirenja ili pak bilo kakvog ociglednijeg dodira tesko je predvidjeti i sigurno da se nece dogoditi jos dugo godina.

Sve to govodi da je sudbina BiH, u kandzama entiteta i grabljivica, pod velikim znakom pitanja. Svi dogovori o barem malim pomacima su drugorazrednog znacaja pred cinjenicom da «dvije strane» ne zele nikakvu cjelovitu i jedinstvenu BiH, bez obzira sta se zagovara planovima medjunarodne zajednica i barem verbalno prihvata od stgrane nacionalnih stranaka. Da li postoje snage koje ce «preskociti» tu previsoku prepreku i oznaciti pomake ka «boljoj buducnosti»? Mozda da ih ima, ali ih je veoma tesko indetifikovati i prepoznati u atmosferi burnih vrijenja, vjestackog i stvarnog produzavanja mrznji, netrpeljivosti i odbacivanja jedni drugih kao bilo kakvih saveznika u stvaranju novih okrivira za mirnije i srecnije zivljenje.

Toj «zamracenoj slici» stanja i buducnosti BiH treba, medjutim, suprostavioti drugu, vise svijetlu i optimisticku. U sadasnjem trenutku trazenja najboljih rjesenja jednostavno treba staviti ad akta dogadjaje iz perioda bujenja velikosprskih i velikohrvatkih apetita u BiH koju su dijelili Milosevic i Tudjman i graditi nove odnose na novoj platformi neopterecenoj traumama proslosti. Rekosmo da vec ima dobrih naznaka da su moguca pregovaranja i dogovoranja.

Od onih vezanih uz razgovore SDP i SNSD stranki, do ocjena medjunardone zajednice i viskog predstavnika Inzka kako se stvara sve povoljnija tmosfera, i unutra BiH i na relaciji Hrvatska – Srbija, za pomake koji ce biti i znacajni i trajni. To je jedini nacin da se «grabljivicama» skresu krila i otupe kandze i da se za BiH otvore realne i moguce perspektive konacnog sredjenja situacije u osnovnim elementima i okvirima koji ce garantovati daljnji, normalniji put ka Evropi i NATO paktu, i stvaraju uslova unutar BiH da gradjani najzad pocnu zivjeti mirnije i sa vise nada u bolju buducnost.

http://www.nezavisne.com/komentari/kolumne/Ko-je-stariji-Zija-ili-BiH-73021.html

Mugdim Karabeg

Share Button