Monday , 20 November 2017
Blic Vijesti
Home » Teme » 47.Ekonomsku forum u Davosu
47.Ekonomsku forum u Davosu

47.Ekonomsku forum u Davosu

 

U švicarskom gradu Davosu od 17. do 20. januara u prisustvu preko 3.000 vrhunskih političara, menadžera, finansijera, naučnika i kulturnih radnika održan je 47. Svjetski ekonomski forum, na kome se raspravljalo o aktuelnim ekonomskim  svjetskim problemima i tražila rješenja za njihovo rješenje.

  1. Svjetski ekonomski forum u švicarskom gradu Davosu počeo je 17. Januara ove godine u svjetlu izbora Donalda Trumpa za 45. Američkog predsjednika a završen je 20 . januara u sjeni njegove inauguracije. Razog za to je u činjenici što dalje kretanje političkog i društvnog života, posebno u sveri tehnike, tehnologije, ekonomije i finansija, u mnogome ovisi o strateškom opredelenju američke ekonomije i lidera koji je vode. Kontraverzne Trumpove izjave u toku izborne kampanje izazvale su negodovanje i revolt mnogih građana u Americi i svijetu, gdje se ovih dana održava na stotine protestnih okupljanja, u prisustvu preko 2 miliona građana, koji su bili posebno brojni i nasilni u Washington DC.

Posebna uznemirenost vlada u islamskom svijetu zbog ranije Trumpove najave  da će uvesti poseban registar muslimana i spriječiti njihov ulaz u Ameriku, uz  naglašenu prijetnju da će sa lica zemlje iskorijeniti tzv. “islamski terorizam“ , koji kao takav postoji  samo u njegovoj glavi i glavama njegovih istomišljenika.

Svjetski ekonomski forum

U švicarskom gradu Davosu se svake godine susreću i prožimaju politička moć i finansijska moć. To je najviši nivo na kojem se susreću globalne elite svjetskog establišmenta.

Prvi svjetski ekonomski forum osnovan je 1971. godine sa sjedištem u Ženevi i poslovnicama u New Yorku i Pekingu. Čine ga lideri svijeta iz skoro svih oblasti privrednog i društvenog života, koji se svake godine sastaju u Davosu, radi rasprave o aktuelnim svjetskim problemima.

Ovogodišnjem ekonomskom forumu u Davosu  prisustvovalo je preko 3.000 elitnih lidera iz oblasti politike, nauke, biznisa, finansija, ali i iz kulture i drugih oblasti društvenog života. Bili su tu vrhunski političari, menadžeri, naučnici,  predstavnici najvažnijih međunarodnih organizacija, finansijskih institucija,  državnih i međunarodnih fondova…Forumu je prisustvovao i Generalni sekretar UN Antonio Gutereš.  Najveću grupu učesnika, po prvi put od osnivanja foruma, činila je delegacija Kine predvođena predsjednikom  Xi Jinpingom, koji je svojim uvodnim izlaganjem otvorio forum, dajući punu podršku svoje zemlje sistemu globalizacije.

Davoskom forumu ni ove godine nije prisustvovala njemačka kancelarka Angela Markel. Nije prisustvovao ni francuski predsjednik Fransoa Holand, ni premijer Italije Paoklo Đentiloni. Uprkos uvjeravanjima o otvorenosti, Britanski premijer Theresa May došla je u Davos da skicira planove britanskog “Brexita“. Među evropskim liderima i ove godine se našao premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je prisustvo pokušao iskoristiti za susret sa najvišim državnim predstavnicima i za ličnu promociju.

Novi model privrednog rasta

Osnovni moto foruma ove godine je “Odgovorno i odgovarajuće liderstvo“, a prioritet  je postizanje  dogovora o  novom modelu privrednog rasta, kojim bi se   ispravljali  do sada utvrđeni nedostaci.

Na početku foruma  nemački inžinjer i ekonomist Klaus Schwab, osnivač i predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma, je prigodnim tekstom, napisanim i prezentiranim prije dvije decenije, upozorio na opasnost od porasta populizma, kojim se sprečava da globalizacija bude korisna većini ljudi, a ne samo malim elitnim grupama. On je istakao da današnji svijet treba istinske lidere, koji neće težiti populizmu. Zato svjetski ekonomski forum treba da bude protuteža populizmu. Kao izrazit primjer polulizma pominje  se britansko istupanje iz EU, izbor Trumpa za predsjednika SAD.

Teme Davoskog foruma

Na dnevnom redu foruma postavljeno je nekoliko tema: Globalizacija, Izvještaj o nejednakosti, zasnovan na spoznaji da grupa ljudi posjeduje skoro pola bogatstva čovječanstva, Četvrta industrijska revolucija, Uticaj digitalne ekonomije na dominatnu poziciju dolara, a razgovaralo se i o uticaju zahtjeva novoizabranog američkog predsjednika na svijet globalizacije.

Poznato je da svaka tržišna privreda proizvodi dobitnike i gubitnike. Da bi se sistem održao i unaprijedio i smanjila razlika između elita i većinskog stanovništva potreban je viši stepen solidarnosti. U tom cilju globalizacija treba kreirati više trgovine između zemalja, sa manje barijera za međunarodne nosioce finansiskog kapitala.

Iako je globalizacija stvorila nove ozbiljne  probleme u ekonomiji i društvenom životu, ne treba se od nje udaljavati, već je prilagoditi i strateški voditi, kako bi se prednosti globalizacije unaprijedile, a ublažili njeni negativni uticaji. Ipak, treba imati u vidu  da mnogi problemi koji zabrinjavaju svijet nisu prouzrokovani globalizacijom.

Poseban nedostatak globalne ekonomije je u nedostatku transparentnosti na globalnim finansijskim tržištima, što stvara globalni okvir za korupciju i omogućava prikrivanje stečene dobiti. U tom cilju treba se dosljednije posvetiti rastu otvorene globalne ekonomije, što je u svom uvodnom izlaganjaju posebno istakao predsjednik Kine Xi Jinping. Put civilizacije nikad nije tekao glatko i da bi se uspješno nastavio  trebaju opredjeljeni i  hrabri.

Zbog sve većeg jaza između bogatih i siromašnih izražena je potreba za stvaranje  humanijeg modela globalnog ekonomskog rasta. Šokantan dojam na učesnike foruma imao je Izvještaj izvršnog direktora Winnie Byanyma  o nejednakosti, koji upućuje na potrebu za popravkom  sistema globalizacije, jer 8 najbogatijih ljudi  posjeduje skoro polovinu društvenog bogatstva.

Savremeno društvo mora se brže pripremiti za duboke promjene do kojih će dovesti Četvrta industrijska revolucija, koja se već snažno osjeća u nekim oblastima privrednog ali i društvenog života. Radni kolektivi i radnici trebaju se priprermiti za nailazeći talas velikih promjena, jer će  automatizacija i umjetna inteligencija izmjeniti i ukinuti mnoge postojeće tehnologije i radne procese a kreirati nove. Promjena tehnologije će uticati na  svaku industriju i na svako radno mjesto.

Razgovaralo se o uticaju digitalizacije i njenom posljedičnom uticaju na zapošljavanje i opšte blagostanje društva. Nobelovac Joseph Stiglitz ukazao je na veliki uticaj digitalne ekonomije , koja će smanjiti korupciju u svijetu i voditi okončanju ere dolara.

Iako se novoimenovani američki predsjednik zalaže za bilateralne odnose sa svim zemljama, posebno sa Kinom i Rusijom, i do sad se nije deklarisao kao protivnik već kao pristalica  globalizacije, mada neizvjesnost i nedoumice izazivaju njegove brojne najave, koje je još prije inauguracije  kao prioritete njegove politike predočio Šef njegova Ureda za veze u Bijeloj kući g. Anthony Scaramucci. Tu su posebno značajni : zahtjev za reformu NATO pakta, koji  Trump smatra zastarjelim, odnos prema imigraciji, najava podizanja zida prema Meksiku, … itd. Za Sjedinjene države i nastupajućeg predsjednika Trumpa vezana su i druga značajna  pitanja: Kakav će odraz imati njegova poruka da Amerika neće više biti svjetski policajac i  da se Amerika vraća Americi; da li će u globalnom sistemu SAD zadržati svoj  dominantan položaj ili će doći do usporavanja, kako će se razvijati odnosi SAD i Kine, koja bi uskoro mogla stići SAD i preuzeti vodeću ulogu u svjetskoj ekonomiji, da li će SAD raskinuti sporazum o slobodnoj trgovini  i sporazum o zaštiti klime, kako  će se odraziti  već pokrenuti opoziv 80 američkih ambasadora …Jasno je da predsjednički izbori u SAD imaju određen uticaj na svaku zemlju i sve narode svijeta, ali da bi održala  svoju moć i primat  u svijetu Americi treba liderstvo sa više afirmisanih lidera.

Davoske panel diskusije

U toku 4 dana u Davosu je održano  preko 400 sesija zvaničnog programa.

Na forumu su vođene brojne panel diskusije. Pred. i izvršni direktor Jim Smith je vodio razgovor sa industrijskim i političkim liderima o budućnosti digitalne ekonomije i inicijativi WEF za partnerstvo u borbi protiv korupcije.Pred. finansija i rizika David Craig govorio je o trendovima povećanja globalnog finansijskog sistema sljedećih generacija. Ceo Thomson iz” Reutersa“ bio je domaćin panela o tome kako lideri globalne industrije da naprave prave korake  u svom lancu snabdjevanja; urednik „Routersa“ Rob Cox je govorio o tome kako “Blockchain“ i srodne tehnologije mjenjaju svijet, a urednik Routersa Steve Adler o tome kako dezinformacije putuju brže od činjenica. Editor Allessandra Galloni govorila je o potsticanju konkurentnosti u Evropi u uslovima još krhkog oporavka Eurozone.

Pored ovih panel diskusija kroz predavanja i diskusiju razmatrane su i druge aktuelne teme: reforma kapitalizma, oživljavanje slabe konjukture u svijetu, sprečavanje većih podjela u društvu, kako očuvati i kako vratiti poljuljano ili izgubljeno povjerenje u vlade i institucije sistema …

U izvještaju „Globalni rizici u 2017 “ kao ključni rizik u narednih 10 godina navodi se rastući jaz između bogatih i siromašnih, naglašava potreba obnove privrednog rasta širom svijeta i izražava potreba za reformom tržišnog kapitalizma, kako bi se zakrpile  vidljive sistemske pukotine .

U tom kontestu je istaknuto da je za budućnost evropskog projekta potrebno da se nacionalne vlade okupe, sačuvaju i ojačaju jedinstvo.

Svijet je na velikoj prekretnici

Ekonomski rast se ne može ostvariti bez opšteg  društvenog razvoja. U vrijeme održavanja susreta svijet se nalazi na velikoj prekretnici i opterećen je brojnim problemima, od kojih mnogi potiču iz globalne ekonomije. To su sve veća ekonomska nejednakost, strah od globalizacije i jačanje anti-globalizacijskog pokreta, trusne promjene u EU pojačane izlaskom V. Britanije,  te zabrinjavajući izbor američkog predsjednika, jer u sebi nosi brojne  uticajne nepoznanice i neizvjesnosti.

Značaj Davosa je u tome što okuplja stručne ljude različitih društvenih grupa, koji zajedno pokušavaju utvrditi i definisati aktuelne globalne probleme društva, naći i ponuditi rješenja. Forum se uvijek zalagao i za veću globalnu saradnju, radi uspješnijeg rješavanja globalnih problema i izazova. U tome je njegova težnja da poveže interesne grupe i usmjeri njihove aktivnosti u rjeršavanju izazova nezamjenjiva  i  od velikog uticaja na budućnost.

Potrebna reforma globalizacije

Model upravljanja je uzdrman. “Reći da je globalizacija loša jer uništava radna mjesta je kratak rez, i za takav zaključak je potrebno više analitičkog rada i razumjevanja” riječi su Direktora MMF Christine Lagarde.

Kako će novi svijet izgledati? Da li će to biti povratak na one nezaboravne tridedsete godine, ili novi neslućeni preokret i napredak … ? Bez sumnje, to će u mnogome ovisiti o odlukama koje se donose u Davosu.

Jedna od njih je – Globalizaciju treba reformisati i suočiti je sa izazovima novog vremena.

Reforma globalizacije je potrebna i “vrijedno je sačuvati je“ , poruka je i  kineskog predsjednika Xi Jinpinga “. Na platformi globalizacije 3,6 milijardi ljudi širom svijeta teži ostvariti veće prihode,kako bi mogli za svoju porodicu obezbjediti dva ili makar jedan dnevni obrok. Iz tog razloga okretanje leđa globalizaciji bio bi pogrešan izbor.

Osam bilionera danas raspolaže istom vrijednosti kao 3,6 biliona ljudi, a u tom svijetu bilionera jedan od deset ljudi preživljava sa manje od $2 dnevno.

“Da li smo sretni što živimo u svijetu u kojem samo 8 ljudi upravlja istim bogatstvom  kao pola čovječanstva?” pita novi Generalni sekretar UN Antonio Guteres.

Zato s punom odgovornošću treba shvatiti znanu poruku  Christine Lagarde : “Vrijeme je za promjenu!“

Digitalna transformacija zahtjeva od kompanija da shvate potrošača, koji kontroliše završnu etapu procesa. Data postaju konkurentska imovina koja se tokom rada akumulira, a preduzeća su sve osjetljivija na „cyber“ napade, jer 84% aktive čine nematerijalna  sredstva, a 75% –  90% narušavanja sigurnosti uzrokovano je ljudskim faktorom. Između biznisa i potrošača potrebno je više transparentnosti, jer potrošači žele više efikasnosti i koristi pri razmjeni podataka koji su u njihovu posjedu. Zato se podaci čuvaju čvrsto i ne dijele se.

Kompanije moraju nastaviti ulaganja u mlade kako bi se stvorila buduća radna snaga sa odgovarajućim radnim vještinama, neophodna u novim uslovima privređivanja.

Na ekonomskom forumu u Davosu nije zaboravljena ni kultura. Već prvog dana foruma nagrada “Kristal“  dodjeljena je njemačkoj violinistii Ane-Sofi Muter, kolumbijskoj pop pjevačici  Šakiri i američkom glumcu Forest Vitaneru.

U novom svijetu, poslije 47. Svjetskog ekonomskog foruma, Kina uz SAD dobiva novu vodeću ulogu – i moć da promjeni živote ljudi na bolje.

Glavni smisao Davosa je novi svjetski poredak kroz geopolitički pomak, koji nije viđen od kraja hladnog rata, od unipolarnog svijeta  sa jednom super silom ka jednom multipolarnom sa više velikih sila, koje će raditi zajedno ili će biti sve više  sukoba i trvenja za dominaciju u trgovini ,ekonomiji, finansijama.

Burlington, Januara 21, 2017                                         Zijad Bećirević

 

 

Share Button