Thursday , 26 April 2018
Blic Vijesti
Home » Poslijednje Vijesti » Politicari jedno rade drugo govore
Politicari jedno rade drugo govore

Politicari jedno rade drugo govore

Oslobodjenje :Vildana Selimbegovic

Šta Vi mislite – koliko je Rusija spremna daleko ići na Balkanu da bi demonstrirala svoju drugačiju politiku od SAD-a: pitam Vas to s obzirom na to da znamo šta se desilo u Crnoj Gori, ali i Makedoniji?

– Očigledno, kad je riječ o ruskoj politici, morat ćete mog ruskog kolegu za to pitati. Ali kad je riječ o stanovištu SAD-a, mi smo jasni. Dakle, mi želimo raditi sa Rusijom kao partnerom i radimo kao partneri gdje imamo zajedničke ciljeve i interese. Nastavljamo tako i dalje i nastojimo da to budu pozitivni odnosi. A tamo gdje postoje razlike, kada je riječ o vrijednostima i interesima, jasno je da ćemo braniti naše ciljeve i interese.

Stvarni lideri

Mi također smatramo da naši saveznici i partneri trebaju imati pravo da slijede svoj izabrani put. Kad je riječ o ovom dijelu svijeta, taj put je jasno definiran kao euroatlantske integracije. I smatramo da zemlje ovdje trebaju slobodno da idu tim putem. Zaista vjerujem i nadam se da Rusija može, kao što je to bio slučaj od početka rada PIC-a u BiH, ponovo biti partner ovdje, a tamo gdje se naši interesi ne poklapaju i gdje se interesi Bosne i Hercegovine ne poklapaju, mi ćemo snažno podržavati BiH.

Ja se, recimo, zalažem za “makedonski scenarij” u BiH, u onom smislu u kojem bi Bosna i Hercegovina dobila domaću verziju vlade Zorana Zaeva koja bi rekla javno ne korupciji, kriminalu i političkim pritiscima. Jesam li preveliki optimista?

– Hajde da ovo razložimo na dva dijela. Nisam sigurna da želimo makedonski scenario u BiH, jer je to bio veoma problematičan i težak period u Makedoniji i ne želimo da ova zemlja na isti način prolazi kroz tako nešto. Ali, ono o čemu zapravo govorite kada kažete makedonski scenario, dakle, onaj dio Vašega pitanja koji se odnosi na to – može li BiH imati Vladu koja se fokusira na vladavinu zakona, na popravljanje situacije u institucijama, na borbu protiv korupcije, iskreno se nadam da može. Potreban je optimizam, jer to zaista nije situacija u kojoj je Bosna i Hercegovina sada. Ali je potrebno puno i naporno raditi, i to se ne odnosi samo na vlade i predstavnike međunarodnih institucija već i građani trebaju da od svojih lidera zahtijevaju da tako rade. Idemo ka imenovanju novog glavnog tužioca i novog zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

CORMACK: ONO ŠTO LIDERI RADE NE ODGOVARA ONOM ŠTO GOVORE

Svako ko je formalno do sada bio na toj poziciji, na ovaj ili onaj način je otišao zbog korupcije ili disciplinskih postupaka. To se mora promijeniti. Pazite, ako pogledamo okruženje – Rumuniju, Makedoniju i druge zemlje ovog podneblja – one nisu u savršenom stanju, ali barem postoje ljudi, lideri koji žele raditi na rješavanju ovih problema. A to je ono što nedostaje u Bosni i Hercegovini. Političari vole, zaista vole da kažu – da, mi smo protiv korupcije i za vladavinu zakona, ali ono što rade ne odgovara onome što govore. Potrebno je da neko bude stvarni lider i da ustane i zaista kaže šta želi za ovu zemlju.

Korupcija je rak-rana bh. društva i danas je, čini se, posve jasno da borba protiv korupcije zahtijeva angažiranije pravosuđe i daleko jače Tužiteljstvo nego je ono koje ima BiH. Svojedobno je Nicholas Hill rekao kako je pravosuđe u našoj zemlji podobro ispolitizirano, partijski podijeljeno, a da Tužiteljstvom BiH vlada SDA. Koliko se promijenilo?

– Slažem se s Vašom ocjenom. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, zaista nemamo rezultata na najvišem nivou. Vidjeli smo neke pozitivne korake na nižim nivoima vlasti. Iskreno mislim da je politički utjecaj u pravosuđu postao jači i gori. I da sve strane u tome učestvuju. Nisam usamljena u tom mišljenju. Moje kolege u međunarodnoj zajednici, naši lideri, ustvari, lideri u našim prijestolnicama zaista istinski vjeruju da je ovo najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini i da je zaista krajnje vrijeme da se jednostavno prekine ta politička kontrola nad ekonomijom i pravosudnim sektorom. Kretanje naprijed zahtijeva mnogobrojne korake koje trebamo svi napraviti.

Milorad Dodik ne posustaje, jednako se – osim protiv BiH – bori i protiv SAD-a, no Vaša zemlja je u prednosti – recimo, ne smeta mu predsjednik SAD-a, ali mu smetaju Hoyt Yee i ambasadorica Cormack. Može li se Dodik vratiti na listu poželjnih sugovornika Vaše zemlje i pod kojim uvjetima?

– Vjerujem da je svima jasno da se ne radi ni o meni ni o Hoyt Yeeu, to je samo izgovor da se personaliziraju ta pitanja. Radi se o političkoj odluci američke vlade. To je odluka koja je donesena od brojnih agencija američke vlade i na vrlo visokom nivou. E sad, da li će i kako Milorad Dodik postati poželjan sugovornik – na njemu je da odluči. Američka politika u BiH je vrlo jasna. Mi podržavamo ovu zemlju, njen teritorijalni integritet, Dejtonski ustav ove zemlje, put koji je Bosna i Hercegovina izabrala ka euroatlantskim integracijama i ukoliko on bude odabrao da radi na pozitivnom napretku BiH, za građane BiH, kao što često kažem – mi smo spremni da radimo sa svim liderima koji dijele ove ciljeve. Mislim da je bitno reći vrlo jasno da se ovdje ne radi o Republici Srpskoj niti o građanima RS-a. Vlada SAD-a sarađuje opsežno sa građanima u RS-u i sa institucijama entiteta RS, kroz brojne projekte i programe USAID-a, recimo, kroz program Farma 2, koji je veliki ekonomski projekat, ali i kroz brojne druge. Zapravo, želim reći da je jako važno imati na umu i podatak da je gospodin Dodik sam izabrao sve ovo što se dešava. Potrebno je naprosto da odustane od svojih ciljeva da konstantno vuče BiH unazad, govori o secesiji, da se protivi izabranom putu zemlje ka euroatlantskim integracijama.

Idu izbori i osim što je izborna kampanja počela čitavu godinu prije, na političkom nebu BiH sve je isto, a izmjene Izbornog zakona postale su tema broj 1, jer bez njih i izbori dolaze u pitanje. Kako izaći iz ovog labirinta?

– Prva stvar koju bih kazala je: dajte da ne izgubimo narednu godinu! Tehnički, izbori u BiH će biti raspisani u maju i nema razloga da se ne iskoristi barem prvih pet mjeseci da se neke stvari urade. Neke aktivnosti je bilo u Parlamentu u proteklim sedmicama. Znam da je pitanje poreza teško u svakoj zemlji, i u Americi se sad vodi velika debata o porezima, ali akcize koje su usvojene mislim da će osloboditi jaku i snažnu podršku za razvoj infrastrukture. Sad nam je potreban zakon o osiguranju depozita i dubinska analiza u telekomima da bi MMF mogao ići dalje.

Slučaj Ljubić

Ali, postoji mnogo reformi koje treba provesti početkom naredne godine. U oblasti vladavine zakona, nadam se da možemo postići neki napredak, recimo, kad je riječ o zakonu o sukobu interesa koji je također u parlamentarnoj proceduri. Također se trebamo pozabaviti pitanjem izbora, slučaj Ljubić je doveo do situacije u kojoj neke stranke tvrde da treba donijeti ogromne promjene, inače se izbori ne mogu održati. Izbori se trebaju održati u oktobru 2018. i treba provesti rezultate tih izbora. To je apsolutno jasno. Bilo kakve promjene do kojih bi došlo, a da bi se proveo slučaj Ljubić, moraju približiti BiH Evropi, a ne udaljiti je od Evrope.

Share Button