Friday , 14 December 2018
Blic Vijesti
Home » Blic vijesti » Hadžikadić: Imam odgovornost prema državi u kojoj sam se rodio
Hadžikadić: Imam odgovornost prema državi u kojoj sam se rodio

Hadžikadić: Imam odgovornost prema državi u kojoj sam se rodio

Piše:Midhat Dedić
Dubina mizerije u koju su bačeni ljudi u BiH je strašna i može podići glas protesta, smatra HadžikadićUstupljeno Al jazeeri

Američki profesor bosanskohercegovačkog porijekla, prof.dr.  Mirsad Hadžikadić, izjavio je,  gostujući nedavno u bh. medijima, da će se kandidirati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Hadžikadić ima zavidnu univerzitetsku biografiju, a osnivač je i prvi predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti i  aktivan u bh. dijaspori na američkom kontinentu.

  • Šta  vas je pokrenulo da iz jednog ugodnog američkog komoditeta kao uspješan čovjek pokušate, uslovno rečeno, nešto nemoguće?

To je tačno, mogao sam da  živim komforno, i, neko bi rekao, da mi nije bila potrebna ova avantura. Međutim, čovjek mora da shvati da ako želi promjenu mora  dati svoj doprinos toj promjeni, biti dio te promjene.  To je bila moja motivacija,  mada mi niko mi ne vjeruje kad to govorim, da dam svoj doprinos onoliko koliko to mogu. Ja se nikome ne pravdam, već govorim ono što mi je na srcu – imam osjećaj odgovornosti prema ovoj državi i zbog toga sam se odlučio na ovaj korak.

  • Šta je vaša politička platforma, kakvu BiH želite?

Želim reformiranu BiH, državu građana, bez mržnje i korupcije koje su, nažalost, realnost. Najlakši način da se ljudima vlada  jesu podjele, mržnja, nacionalni naboji. Korupcija je sastavni dio bh. sistema vlasti koji još pravno nije zaživio kao u modernim demokratskim društvima i ima svoje sistemske slabosti objektivne i subjektivne prirode. BiH treba prestati sa odbijanjem prilagođavanja dokazanim vrijednostima evropskog i američkog društva.

Osnivač i prvi dekan Koledža za informatiku Sjeverne Karoline

Prof.dr. Mirsad Hadžikadić (63) rođeni je Banjalučanin. Elektrotehnički fakultet i postdiplomski studij završio je u ovom gradu, a nakon što je dobio Fulbrajtovu stipendiju na Southern Methodist Univerzitetu u Dalasu doktorirao je iz oblasti računara koji uče automatskim putem.

Osnivač je i prvi dekan Koledža za informatiku Univerziteta Sjeverne Karoline u Šarloti, a sada je direktor Instituta  za istraživanje kompleksnih sistema i izvršni direktor svih programa za analitiku podataka na Univerzitetu. Završio je još jedan magisterij iz oblasti javne administracije na Harvardu.

 

  • Gdje  vidite  osnovni  problem u funkcioniranju  države BiH?

U nacionalizmu. Nacionalisti kažu najvažnija je nacija, a onda, kada se dogovore i daju sve što treba svakoj naciji, onda će vidjeti šta će sa državom. Takva država ne može da opstane, vjerujte. Ona može biti jedino podijeljena. Treba obrnuti ovakav svjetonazor i sistem vrijednosti: hajde da napravimo prvo državu funkcionalnom a onda ćemo vidjeti da li ima šta u toj državi što se kosi sa pravom bilo kog naroda ili pojedinca, pa ćemo im dati to pravo ako se to ne kosi sa interesima države.

  • Ovdje vas na neki način posmatraju kao autsajdera, iako nema  reakcija u tom smislu.

Svjestan sam toga apsolutno. Kažu, „dječko“ je došao sa strane, ne zna puno, nepoznat je, biće interesantan i svjež jedno kratko  vrijeme i onda će to proći… Znam da se  tako rezonuje. Ali,  moguće je da političari ovdje  više  ne osjećaju i ne razumiju dubinu nezadovoljstva naroda. A ono je evidentno, barem ja to uviđam. U razgovoru sa  ljudima, osjećam neki pozitivni naboj za promjene. Nisam euforičan, pokušavam da realno sagledam socijalno-političku stvarnost u BiH. Vjerujem da će biti neizvjesna “utakmica”, ali raduje  me da  mogu građanima BiH predstaviti  svoju izbornu agendu i  programom koji ponudim ohrabriti nove snage  u bh. društvu.

  • Kako mislite steći povjerenje birača?

Koliko će ljudi vjerovati, ne znam. Koliko će smjeti ili htjeti da glasaju za mene, ne znam. Ali znam da ću se boriti normalnim sredstvima, normalnim svjetskim standardima u smislu kampanje i nadam se  da će ljudi prepoznati vrijednost  poruke za njihove živote i živote njihove djece. Kakav god moj rezultat bude,  nadam se da će kampanja koju  ću voditi sa svojim timom  probuditi nove snage i da će ona  biti iskra, zrno novih promjena na bolje u BiH.

  • Vaš Pokret za progres  indicira imenom optimizam i nadu za BiH ili  je to samo pogodno propagandno  sredstvo za  privlačenje birača?

Ja zaista mislim da ima nade za našu domovinu. Ona ima sve preduslove da obezbijedi  osnovne postavke za izuzetno  uspješnu državu. To što se od nje pravi nešto što ona nije, to je druga stvar. BiH ima višestoljetnu istoriju suživota, zajedničkog života, mnogih nacija, narodnosti, vjera i kultura. Ne uvijek idiličnog, ali smo uvijek našli načina da živimo zajedno. Te  se  veze između naroda ponekad  zloupotrebe kao što je to danas, nekad iznutra, a nekada izvana,  ali mi moramo shvatiti da su te različitosti izvor i osnova bolje budućnosti. Naše zajedničke budućnosti. Međutim, mi prvo moramo naučiti kulturu demokratskog razgovora koji do sada nije tako često bio prisutan. Moramo naučiti da saslušamo argumente drugih, i da malo promislimo o njima prije nego što ponudimo svoja rješenja. Niko ne zna sve, ali mi često razgovaramo kao da samo mi imamo sva rješenja, a naš sagovornik kao da nikada nije završio ni prvi razred osnovne škole.

  • Šta je alternativa dijalogu?

Alternativa dijalogu je društvo segregacije. Mi ovdje moramo  kroz razgovor i argumente nastojati  doći do boljeg života. U Bosni , zemlji  različitih  nacija i narodnosti, vjera i kultura, koje su veliko bogatstvo,  uvijek su se  nalazila  rješenja  da uspijemo da se održimo. Nekad bolja a nekad gora, ali ipak nekakva rješenja su se nalazila. To je pogotovo bilo tačno na osobno nivou, nivou susjeda, okrenutih jedni drugima u svakodnevnom životu. Kultura zajedničkog života različitih nacija i vjera je osnova  za uspješnu državu u budućnosti, a ne razlog za njeno dalje devastiranje.

  • Bh. dijaspora je brojna, šalje velike novce u BiH, godišnje oko  2,7 milijardi dolara…Može li dijaspora osim novca poslati i velik broj glasova? Milion bh. građana živi u dijaspori, da dođe njih 10 posto i glasa  možda bi to  pokvarilo  planove nekima?

– Dijaspora nikad nije glasala u velikom broju, kako zbog komplikovane procedure , tako i zbog toga što ljudi misle  da se teško šta može promijeniti,  da su oni udaljeni od te bh. dnevne zbilje. Ja se nadam da će se to ovog  puta promijeniti. Dijaspora se do sada osjećala  zapuštenom, država osim novca od nje nikada nije  prihvatila dijasporu. Ako dijaspora shvati da prvi put ima svog kandidata  i ako me znaju, a ja  se nadam da me mnogi znaju, barem u SAD, a ostalima bih volio da se predstavim,  nadam  se da će glasati  u većem broju.

  • Šta vas ohrabruje ili onespokojava  u budućoj izbornoj bici?

– Ohabruje me, ma kako to paradoksalno zvučalo, dubina mizerije u koju su bačeni ljudi u Bosni i Hercegovini. Ona je  dostigla takve razmjere da će oni možda biti spremni da otresu sav  svoj strah i ovisnost od nacionalnih partija i konačno reći „dosta je“. Nadam se da će protestni glas ljudi koji će glasati, koji će htjeti da kažu „evo glasamo prvi put“, iznenaditi sve. Da li me nešto onespokojava, odgovor  je – ne.

  • Bojite li se poraza? 

Ne, ni najmanje. Poraz  je sastavni  dio borbe. Ja ću sve učiniti da pobijedim, mogu dobiti o,2 posto, 2 posto, 50 posto- što više  to bolje – ali sam potpuno spreman da prihvatim svaki izraz  volje naroda.  Ovaj naš Pokret za progres, kako smo ga nazvali, iskoristiće bazu mladih ljudi koje ćemo okupiti oko naše osnovne linije i ideje – a to je država građana – da je iznose i šire od danas pa nadalje.
Izvor: Al Jazeera

Share Button