Tuesday , 21 August 2018
Blic Vijesti
Home » Aktuelno » Ostade Bosna bez svog mora
Ostade Bosna bez svog  mora

Ostade Bosna bez svog mora

 

 

Umjesto u svom moru, Bosanci i Hercegovci će se kupati u lavoru. Hrvatska je, kao dobar susjed, učinila i čini sve da od BiH otme njen dio Jadranske obale i na njemu postane suverena i neprikosnovena. U tome joj svesrdno pomaže Evropska unija, kojoj težimo i u koju se zaklinjemo. BiH vlasti niti šta čine niti znaju šta činiti, da to spriječe. Može samo narod, a narod je već odavno pustio da ga zatvore, drže u torovima i izvode samo sa ularom.

U BiH se znalo i ranije, a nakon agresije i zaključenja Dejtonskog ugovora je postalo kristalno jasno, da BiH ima 24 km morskog pojasa samo na karti. Punu dominaciju nad zemljom i zrakom morske bh obale  izravno ima i uživa  R Hrvatska.  Već odavno je Neum tipičan hrvatski grad, u kojem Bosanci nisu ni ranije bili poželjni, a pravo na korištenje luke Ploče i druge bh imovine u Hrvatskoj, uspješno se uskraćuje, osporava i onemogućava.

U BiH mnogi samo površno znaju da BiH na krajnjem jugu zemlje, na području opštine Neum, ima izlaz na Jadransko more u dužini od 24 km, sa poluotokom Klek i deltom r. Neretve kao zaleđem morskog pojasa u površini oko 8 km2.

Uprkos protivljenju BiH Hrvatska pristupa gradnji Pelješkog mosta

Hrvatska je 3. Avgusta 2018.g, nakon prekida od 2012.g., nastavila  gradnju Peljaškog mosta i pored protivljenja BiH. Most gradi kineska korporacija. Hrvatske vlasti podržane od Evropske komisije odbacile su i ignorišu sve prigovore BiH, koji se odnose na unutarnje vode, most, granicu i slobodan pristup moru.

BiH je pomorska zemlja, što joj Hrvatska uz pomoć Evropske komisije, a suprotno međunarodnom pravu,  pokušava osporiti sufinansiranjem i davanjem podrške gradnji Pelješkog mosta, čime se BiH oduzima slobodan nesmetan pristup otvorenom moru.

Hrvatska je uzurpirala pomorsku granicu, okuparala je, sama bez suglasnosti BiH povukla liniju pomorske granice, izlobirala odgovorne u Evropskoj komisiji i lažno prestavila dokumentaciju…, s obrazloženjem da projekat obezbjeđuje svim brodovima neškodljiv (umjesto slobodan)  prolaz kroz unutrašnje vode do otvorenog mora…

Predsjedništvo BiH je na 11. sjednici Međunarodnog vijeća sa suradnju između BiH i Hrvatske, održanoj 3.3.2007. godine, iznijelo  razloge i zvaničan stav BiH da je protiv izgradnje mosta Pelješac, o čemu su uredno obavješteni Predsjednik i Premijer R Hrvatske. Takav stav nije spriječio ni zaustavio Hrvatsku da nastavi sa gradnjom.

Hrvatska gradnji mosta prilazi unilateralno, bez da se prethodno riješila granica teritorijalnog mora sa BiH. Zato je 2016.g. odbila ratificirati Ugovor o granicama između BiH i Hrvatske, koji su zaključili Tuđman i Izetbegović, a po kojem je na rok od 99 godina BiH trebala biti ustupljenja na korištenje i Luka Ploče. Opšte je poznato da do početka avgusta ove godine, kada je jednostrano najavljen nastavak gradnje, između BiH i Hrvatske nije uspostavljena granica na moru, što znači da nema uslova da se pristupi gradnji.

Značaj Pelješkog mosta

Pelješki most u dužini 2.400 m treba premostiti Malostonski zaljev, da bi omogućio povezivanje Dubrovačko – Neretvanske  županije sa ostatkom hrvatskog teritorija. Evropska komisija je i pored protivljenja BiH podržala projekat sa 85% bespovratnih sredstava i već stavila na rasplaganje iznos od 357 miliona eura za gradnju mosta, pristupnih cesta  i zaobilaznice. Ovim  mostom Hrvatska zagrađuje BiH njen morski pojas i sprečava joj nesmetan izlaz na otvoreno more. Još 2007, kada je otvorio radove na mostu,  hrvatski  premijer  Sanader je rekao “ da Hrvatska neće o gradnji mosta u svojim teritorijalnim vodama ni s kim pregovarati“. I tako se Hrvatska i danas ponaša.

BiH se ne kući, već raskućava

Iako je početak radova na mostu Pelješac ravan invaziji, samo ne vojskom već  pljačkaškim nagonom i politikom, vlasti BiH nastavljaju san u kojem su spokojno već 20 i kusur godina. Umjesto da se  preduzmu mjere za vanredne situacije, koje svaka zemlja ima planirane, od njih stiže samo najava da će se o gradnji mosta možda  raspravljati u septembru. A sama činjenica da se sa interventnim mjerama zakasnilo već desetljeće, da se nastavlja kasniti i zanemarivati osnovna dužnost vlasti da zaštiti svoj narod, teritorij i imovinu, nikoga ne žulja. Nek psi laju, karavana ide dalje. A tako se postupalo sa Tužbom protiv Jugoslavije, pa su država i narod ostali bez obeštećenja, na koje su imali i imaju pravo. Agresija dobila karakter građanskog rata, stvoreni preduslovi za izjednačavanje krivice, a mnogi rodoljubi poistovjećeni sa zločincima i strpani u zatvore, jer su branili domovinu i kućni prag . Tako se odnosilo i prema pravu na tužbu protiv Hrvatske, pa se i tu ostalo kratkih rukava. I ne samo kratkih rukava, već se ostalo i bez gaća, jer se Hrvatska već naviknuta na pljačkanje Bosne, uzurpaciju njene imovine u Hrvatskoj, osokolila na otimanje našeg mora, po onoj narodnoj da onom “ko ima 99 treba pripasti i ta jedna ovca“ u posjedu drugog. A tako je po drugi put Sutorina gurnuta u njedra Crnoj Gori. Napuštene Drina i Sava.  A tako se bogme kuća ne kući, već raskućava.

Pokreni se B-H narode

Zbog ovako indolentnog odnosa bh vlasti, koja više radi za neprijatelje naroda nego za narod, narod treba da se pokrene, zbaci s vlasti državno Predsjedništvo i  zatraži pritvor  za dokazane državne neprijatelje Čovića, Ivanića,  Dodika…, zatraži smjenu Predsjednika Vijeća ministara i suspendira Vijeće, urazumi ili raspusti Parlament… Ovako više ne ide.

Licemjerima u EU treba okrenuti leđa, jer oni su najveća pošast poratnog perioda BiH. Od njih već godinama nema nikakve vajde ni pomoći. Premda je BiH u mnogo čemu ovisna od EU, Evropskoj uniji je potrebnija BiH za njenu funkciju i opstanak, nego što BiH treba EU.  Ali narodu već dugo nije stalo ni do čega. Valja njemu i ovako. Srbi se uzdaju u Vučića i Srbiju, Hrvati u Čovića i Hrvtsku, a zaluđeni Bošnjaci i dalje, kao djetalinu sa četiri lista, traže korijene multietničke BiH i sanjaju o ono malo izgubljene dobrote u zajedništvu.

Sa ovakvim odnosom prema sebi, svome i svojim pravima, narod će nositi “gaće na štapu“, što već radi masovnim odlaskom u inostranstvo,  a država će ostati bez teritorija i bez naroda. Teritorijalnog integriteta nema od zaključenja Dejtona, a suvereniteta nema ni na zemlji ni na nebu. BiH nije nezavisna, već debelo zavisna od sviju. Njeni dželati, Srbija  i Hrvatska, drže je okovanu lancima, a Međunarodna zajednica i ne pomišlja da joj skine luđačku košulju navučenu prije 23 godine u Dejtonu.

A da bi apsurd bio još veći, jedan od najodgovornijih po ovom pitanju, Ministar saobraćaja i veza, u najmanju ruku neodgovorno, nakon 17 godina zimskog sna, predlaže pregovore sa Hrvatskom, a zna da se nema s kime pregovarati, jer Hrvatska Bosnu tretira kao pastorku i ignoriše svaki zahtjev koji joj upućuju organi vlasti ili Vlada BiH.

EU podržala otimačinu i gaženje BiH suvereniteta

Bosni i Hercegovini, kao suverenoj državi, barem po ustavnim proklamacijama, posebno teško pada što Evrpska unija čvrsto staje uz Hrvatsku i oglušava se na sve prigovore BiH zbog uzurpacije mora i ugrožavanje državnog suvereniteta na njenom prostoru. BiH mora imati sva prava na svom dijelu jadranske obale kao i Hrvatska na svom dijelu Jadranskog mora. U ostvarivanju tog prava potrebna joj je pomoć Međunarodnog predstavnika Inzka, MZ i Evropske unije, koji i ovaj put okreću leđa BiH i podržavaju otimačinu, kao što su učinili i tokom agresije na BiH 1991-1995.

Sama činjenica da Evropska komisija finansira ovaj projekat sa 85% sredstava argumentovano pokazuje da se radi o smišljenoj tendencionoj podršci, jer svi znamo da most Pelješac nema i ne može imti neki poseban širi značaj za EU.

Iz Evropske komisije su poručili  da je Evropska komisija upuznata sa dijalogom i argumentacijom u vezi mosta i kad je sve to proučila odlučila je sufinansirati most. I to najskuplju varijantu, sa čak 85% bespovratnih sredstava.

Dana 29.9.2017. g. Generalni  direktor Glavne direkcije za Regionalnu i urbanu politiku EU  g. Marc Lemaitire pozvao je R Hrvatsku da sa BiH riješi otvorene probleme oko izgradnje mosta Pelješac i da se uzdrži od uvlačenja EU u pravne i finansijske obaveze zbog parničenja, ali se Hrvatska oglušila i o takva upozorenja .

Hrvatska proširila suverenitet na BiH morski pojas

Hrvatska je tokom agresije proširila, a Pomorskim zakonikom iz februara 1994. g. legalizovala, svoj suverenitet na dijelu  Jadranskog mora, obali i kopnu, koji pripadaju BiH, obuhvativši unutrašnje morske vode i teritorijalno more , zračni prostor i podzemlje morskog prostora. Morski pojas BiH sa izlazom na more Hrvatska tretira kao svoj teritorij.

Po članu 47. Konvencije UN o pravu mora Hrvatska ne smije primjeniti sistem polaznih crta, tako da od otvorenog mora odsjeca teritorij druge države. A Hrvatska je upravo to uradila. Te ravne crte, koje je Hrvatska jednostrano povukla, za razliku od normalnih, ne slijede zavojitost obale ili otoka.

Pri tome je bitno znati da unutarnje morske vode, kako nedjeljivu komponentu, čine: luke i zalivi na obali kopna i otocima, te dijelovi mora između crte niske vode na obali i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorija mora, da je teritorijalno more morski pojas širok 12 morskih milja, od polazne crte u smjeru gospodarskog prostora, dok polazne crte čine crte srednje niske vode uzduž obala kopna i otoka, ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke i zaljeve i ravne crte koje spajaju ove tačke na obali kopna i na obali otoka.

Vlasti BiH nisu uznemirene zbog gubljenja suvereniteta

Parlamentarne i Izvršne vlasti BiH nisu činile niti sad čine dovoljno da zaštite interese BiH i očuvaju suverenitet na moru; pravovremeno ne djeluju i u ovom poslu kasne 10 godina, a u tom periodu mijenjale su se političke strukture i ni jedna nije uradila ništa funkcionalno po tom pitanju. A ovo je nastavak podjele BiH, koju opet dočekujemo nespremni.

Mnogi bh funkcioneri , koji su manje ili više odgovorni za ove probleme, pokazali su da ne poznaju ovu problematiku, niti su se potrudili da je shvate, već su to prepustili drugima, a drugi drugima…

Od Predsjedništva BiH i Vijeća ministara nema ni sad nikakve informacije o tome šta su preduzeli nakon što je Hrvatska objelodanila da nastavlja  gradnju mosta, a ni jedan od vodećih bih političara, odgovornih za ove stavri, nije javno poručio Hrvatskoj i EU da prave kriminalnu radnju. Čak šta više član Predsjedništva BiH Dragan Čović otvoreno je podržao Hrvatsku na račun zemlje koju predstavlja, a ni lokalna zajednica Neuma se do sad nikad nije suprostavila gradnji mosta.

Predsjedništvo BiH radi protiv intersa BiH

Predsjedništvo BiH je jedini legalni legitimni poredstavnik države. Problem Predsjedništva je u tome što u njemu sjede tri člana iz tri naroda, od kojih su najmanje dva krvni neprijatelji BiH. Ta dva člana su sretna da od BiH otkinu još  koji dio teritorija ili teritorijalnih prava i daju ih “svojima”, kao što su nedavno po drugi put dali Crnoj Gori Sutorinu.  Najsretniji bi bili kada bi već sutra mogli prisajediniti teritorije na kojima dominiraju  Srbiji odnosno Hrvatskoj. Takvo Preedsjedništvo je najveći kočničar i najveća prepreka napretnu BiH. Kako od takvog Predsjedništva očekivati da vodi ovu zemlju?!  Šta očekivati od Čovića koji se savjetuje, prima naloge, zastupa i provodi politiku Hrvatske u BiH, šta očekivati od Ivanića koji te iste relacije ima sa Srbijom, na još perfidniji način? Šta u takvoj situaciji  očekivati od Bakira, nego da traži  zaštitu, podršku i savezništvo u Turskoj ili drugdje?

Ako za BiH kao jedino i posljednje rješenje, kojim se brani suverenitet i spriječava nezakonita gradnja mosta, ostane  tužba protiv Hrvatske pred  Međunarodnim  sudom u Haagu ili Hamburgu, BiH ni to neće moći ostvariti, jer nema suglasnosti trojice članova, obzirom da Čović i Ivanić podržavaju Hrvatsku u ovom agresivnom aktu. Tri glave troglave Dejtonske aždaje- svaka gleda na drugu stranu.

Ako se takvo Predsjedništvo ne može usaglasiti i izići sa jedinstvenim stavom po pitanju gradnje Pelješkog mosta, a znamo da ne može, onda je bilo dužno oglasiti se sa saopštenjem bh javnosti i obavjestiti građane o stanju i razlozima neslaganja.

Stavovi nekih uticajnijih o Pelješkom mostu

Srpski Član Predsjedništva Mladen Ivanić tvrdi da most ne smeta ni granici ni izlasku BiH na otvoreno more. Hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović prkosno ističe da  je Pelješki most strateški interes hrvatskog naroda u cjelini, ali i hrvatskog naroda u BiH, pa Tužbe protiv Hrvatske nema bez saglasnosti cijelog Predsjedništva BiH, a takve suglasnosti nema niti će je biti. Premijer Hrvatske Andrej Plenković tvrdi da se „Pelješki most gradi na hrvatskoj teritoriji , pa postavlja pitanje: “Ako imate ispred Neuma most visine 55m, razmaka više od 200m između stupova, onda ne znam koja vrsta broda ne bi mogla proći ispod mosta?“ On tvrdi da je Hrvatska prošle godine odgovorila na pisma Pred. vijeća ministara BiH D. Zvizdića i zamjenika V. Bevande, a odgovoriće i na ova nova. Treći član Predsjedništva, predsjedavajući  Bakir Izetbegović  je neuvjerljivo poručio da “nema predaje, da će BiH svoje pravo braniti i odbraniti“.

Pred. DF g. Željko Komšić  podsjećana da zvanični Zagreb ima vlastite izvođače na rušenju BiH. Po njemu izgradnja mosta nije legalna i ruši BiH suverenitet. Ogorčen tom činjenicom “čestita“ članu Pred. BiH Čoviću  i Premijeru Hrvatske na bespravnoj gradnji Pelješkog mosta, odnosno čestita na protupravnom nasilju nad BiH i kršenju Konvencije UN o pravu mora, jer je to po svim parametrima veleizdajnički čin. To je po njemu jedinstven primjer u svjetu, gdje se  kolektivni šef jedne države stavio na stranu druge države, unatoč međunarodnim konvencijama”.

Prof. Munir Jahić tvrdi da Hrvatska počinje graditi bez ikakve saglasnosti, čime se dezavuišu svi međunarodni propisi. Neškodljivi ili slobodni izlaz na more nije isto. Nema neškodljivog prolaza kroz unutarnje vode  i nema rješenja s neškodljivim objektom. Gradnjom mosta Hrvatska će kontrolisati sve prilaze BiH ka otvorenom  moru. A svoje oči na ovo zatvaraju EU, MZ, susjedi.

Prof. Enis Omerović  tvrdi – Interes BiH je ugrožen od strane Hrvatske , ali prije gradnje prioritetno treba riješiti prethodna pravna pitanja: granica na moru ( o čemu postoji Sporazum Tuđman-Izetbegović, koji nikad nije ratificiran ni u BiH ni u Hrvatskoj), pravni režim voda iznad kojih se gradi most, sa kojim se mora riješiti pravni osnov za pojas sa otvorenim morem. Hrvatska ne može odvojiti more jedne države, a jednostranim povlačenjem ravnih linija Hrvatska to čini, pa BiH da dođe do otvorenog mora  mora proći kroz hrvatsko more. Odvajanje BiH fizički od otvorenog mora je suprotno Konvenciji UN o otvorenom moru. Evropska komisija licemjerno traži dogovor dvije države, a već je podržala nezakonitu gradnju, jer  odobravanjem sredstava Hrvatskoj daje vjetar u leđa. Da li EU podržava svoje članice i kad krše međunarodno pravo?!

Umjesto mosta graditi tunel

Na sesiji Kruga 99 jučer je raspravljano o Pelješkom mostu. Prema riječima Ševala Kovačevića, sudskog vještaka prometne struke, koji je bio uvodničar na temu “Pristup otvorenom moru je unutarnje pitanje Bosne i Hercegovine “ najbolja alternativa ovom mostu je tunel, koji bi koštao šet puta manje i zadovoljio zahtjeve obe zemlje. Most na ovakvom mjestu je rizičan, teži za održavanje, naročito u zimskim uslovima i mnogo skuplji.

Neshvatljivo je da su Hrvatska i Evropska komisija ovo rješenje odbacili i podredili mnogo skupljem i rizičnijem.

Poziv Hrvatskoj da razmisli o alternativnom rješenju

Poziva se Hrvatska da odustane od jednostranog čina i da razmotri razloge o jeftinijem alternativnom rješenju premoštenja tunelom, kojim se ne ugrožavaju suverena prava BiH.

Poziva se EU da se drži načela koja sama proklamuje, a ne da ih svjesno krši pomažući svojoj članici Hrvatskoj u nezakonitom postupku otimačine i ugrožavanja suvereniteta druge zemlje.

S pravom se pitamo koji su to razlozi koji Hrvatsku i Evropsku komisiju opredjeljuju na gradnju mosta, koji je 6 puta skuplji i daleko rizičniji od tunela? Samo pohlepa za tuđim!

Kako po svemu izgleda, plima bi mogla zauvijek BH more odnijeti u hrvatske vode, a Bosanci i Hercegovci će se umjesto u svom moru kupati u lavoru.

Umjesto mostova razdora  gradimo i uspostavljajmo mostove saradnje! Pelješki most na način kako se grad i radi čega se gradi, to sigurno nije.

Burlington, 8.8.2018                                                               Zijad Bećirević

 

Share Button