Thursday , 18 October 2018
Blic Vijesti
Home » Poslijednje Vijesti » Izbori u BiH-Nista novo idemo dalje
Izbori u BiH-Nista novo idemo dalje

Izbori u BiH-Nista novo idemo dalje

GRAĐANI BIH PODRŽALI POSTOJEĆE STRUKTURE VLASTI

 UMJESTO DA GLASAJU ZA PROMJENE

Na 6-tim općim izborima u BiH nije se glasalo za promjene, već se glasalo za manje zlo i po inerciji. I naredne 4 godine nastavlja se dominacija nacionalnih stranaka i na vlasti ostaje stranačka oligarhija. Za prevladavanje teškog stanja u politici i ekonomiji BiH treba novi i racionalniji model vlasti.

Najznačajniji događaj izbora je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koji time  postaje glavni kamen spoticanja i glavni ključ za  rješenje bh gordijevog čvora. Pobjedom na izborima Komšić je doslovno nakautirao  Dragana Ćovića, pretendenta za istu poziciju u Predsjedništvu BiH. Njegov uspjeh mnogi vide kao rezultat nezadovoljstva i straha od Čovićeve destruktivne politike.

Ako gubitnik Dragan Čović i njegov HDZ ostanu na putu destrukcije sa zahtjevima koji ne pogoduju sigurnosti i stabilnosti države BiH, kao što su radili prethodne četiri godine,  može se očekivati i ustavna kriza, u kojoj bi svi bili gubitnici.

Sa više vjerovatnoće može se očekivati da će Čović iskoristiti povoljnu poziciju, u kojoj se nakon značajnog  izbornog  uspjeha  našao HDZ BiH,  i kroz razumne koalicije ostvariti zahtjeve hrvatskog naroda, koji se budu mogli ocjeniti opravdanim. Time bi Čović kompenzirao pa čak i kapitalizirao svoj gubitak.

Na ovim BiH izborima dogodilo i nešto što se nije nikad dogodilo nigdje u svijetu. Član Predsjedništva BiH i prvi Predsjedavajući u novom četvorogodišnjem mandatu postaje njen najveći neprijatelj,  aktuelni Predsjednik Rs i politički lider Milorad Dodik. Iako opozicija Rs ima ozbiljne primjedbe na regularnost izbora, posebno u Rs, pa traži ponovno brojanje glasova, teško je vjerovati da će njihovi zahtjevi, i ako se usvoje, dovesti do nekih značajnijih promjena.

Uz težak poraz Čovića i njegove politike, značajka ovih izbora su i slabiji rezultati  SBB i krah Radončića.

(Ne)očekivano slaba izlaznost na izborima

Na centralnom biračkom spisku BiH nalazila su se 3.352.933 lica, a za glasanje je prijavljeno 3.254.767 birača. Na izborima je učestvovalo 128 političkih subjekata, 53 stranke, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Glasati se moglo samo sa dokumentima izdatim u BiH: lična karta, pasoš i vozačka dozvola, a dokumenta drugih država nisu priznata. Glasalo se na 5.794 biračka mjesta i u diplomatsko-konzularnim predstavništima.

Na 804 kandidatske liste bilo je 7.497 kandidata za sve nivoe vlasti, a biralo se 518 nosilaca mandata. Birana su 3 člana Predsjedništva BiH, poslanici za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Federalnog parlamenta , poslanici za Narodnu skupštinu Rs, Predsjednik i dva Potpredsjednika Rs, te poslanici u 10 kantona FBiH. Izbori su koštali oko 8,5 miliona KM.

Prema prvim preliminarnim rezultatima 7. Oktobra je izašlo na izbore i glasalo 1.733.487.000  glasača, što čini 53,26%. Kada se na ovaj broj dodaju glasovi iz inostranstva, a ima ih 77.814 i drugi,  može se očekivati da će stopa izlaznosti biti oko 55%, što znači da na izbore nije izašla skoro polovina bh građana. Obzirom da je predizborna kampanja rano počela, vjerovalo se da će pokrenuti veći broj građana da iziđu na izbore, ali se to, ipak, nije dogodilo.

Prema onom što pokazuju rezultati glasanja, BiH građani neće dobiti promjene kojima su težili. Po nekim komentarima glasalo se po po inerciji, direktivi, iz inata i da makar zlo bude manje. Veliki interes za ove izbore pokazali su mnogi iz inostranstva, što pokazuje i veliki broj stranih posmatrača.

Iako je velika većina isticala kao imperativ PROMJENE, malo je izvjesno da će do promjena uskoro doći. Svi kandidati koji su zagovarali promjene i predstavili sebe kao nosioce tih promjena, nisu mogli probiti zidove nacionalističe blokade vladajućih partija i njihovih organa i institucaija. Naravno, znalo se da vladajuće stranke neće biti zagovornici promjena, ali je postojala nada da će se stvoriti prostor za demokratske slobode. Nažalost, u podjeljenom i zavedenom narodu nije bilo dovoljno volje da se neodrživo stanje mjenja, niti naznaka  iz Međunarodne zajednice  da je spremna potstaknuti i podržati te promjene.

Izbori su pokazali da će političkom scenom BiH i dalje dominirati nacionalističke i nacionalne partije, što znači da neće biti  vladavine prava i demokratije, već je i dalje moguće očekivati kršenje  i nepoštivanje zakona.

Može li se očekivati skladniji rad Predsjedništva?

Mnogi od nas se s pravom pitaju da li će novi sastav Predsjedništva BiH raditi harmoničnije, skladnije i u interesu BiH države, ili će članovi Predsjedništva i dalje biti kao ”rogovi u vreći“ i svaki  voditi u svom smjeru? Posebno je upitan odnos Milorada Dodika, člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, koji već u startu nagovještava djelovanje koje bi se moglo tretirati kao antiustavno i antidržavno.

Prema onom što smo vidjeli u prvom intervju TV Hayat, u kojem su učestvovala samo dva od tri pozvana člana Predsjedništva – Džaferović i Komšić, moglo bi se  u radu Predsjedništva očekivati više suglasnosti nego suprostavljanja, što nam nakon duže vremena uliva barem malu dozu optimizma.

Iako se treći član Predsjedništva BiH M. Dodik nije pojavio na ovom prvom zajedničkom predstavljanju, moglo bi se očekivati da će se i on u ovoj drugačijoj ulozi sada  drugačije postaviti i iz slučaja Čović izvući za sebe neku pouku.

Želimo vjerovati da će se dolaskom Komšića i Džaferovića  u Predsjedništvo BiH zaustaviti razgradnja i rušenje BiH.

Kako su glasali građani?

U FBiH za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda kandidovali su se  Džaferović Šefik (SDA), koji je osvojio 182.049 glasova (37,07%), Bećirović Denis (SDP) osvojio 164.835 (33,56%), Radončić Fahrudin (SBB)  63.031 (12,83%), Hadžikadić Mirsad (Platforma za progres) 47.295 (9,63%), Šepić Senad (Nezavisni blok) 25.798 (5,25%), Jerlagić Amer ( Stranka za BiH) 8.127 (1,65%)

U FBiH za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidovali su se Željko Komšić, koji je osvojio 52,83%, Dragan Čović  35,74%, Dijana Zelenika 6,23%, Boriša Falatar 3,70% i Jerko Ivanković Lijanović1,50%

Za člana Predsjedništva BiH u Rs iz reda srpskog naroda kandidovali su se Milorad Dodik (SNSD), koji je dobio  324.995 glasova ( 53,79%), Mladen Ivanić (” Savez za pobjedu“) 259.857 glasova (43,01%), Mirjana Popović (Srpska napredna stranka) 10.100 (1,67%), Kličković Gojko (Prva srpska demok. Stranka- Prva srpska SDS) 9.225 (1,57%).

Na osnovu nepotpunih rezultata CIK-a  novi sastav Predsjedništva BiH čine : ŠEFIK DŽAFEROVIĆ (SDA) 36,89%, ŽELKO KOMŠIĆ (DF) 52, 83% i MILORAD DODIK (SNSD) 53,79%.  A to znači da je člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića (kome je istekao drugi mandat) zamjenio Šefik Džaferović (SDA), Dragana Čovića (HDZ BiH – Željko Komšić (DF), Mladena Ivanića (PDP) – Milorad Dodik (SNSD). Brzo će se znati koliko su te promjene značajne za oporavak i dalji prosperitet BiH.

Kandidati za Predsjednika Rs bili su Cvijanović Željka (SNSD) i Govedarica Vukota (Savez za Pobjedu), a za Potpredsjednika Rs Salkić Ramiz (Zajedno za BiH) i Duraković Ćamil (Nezavisni kandidat).  CVIJANOVIĆ ŽELJKA dobila je  265.751 glas (47,50%), GOVEDARICA VUKOTA 238.993 (42,72%), a SALKIĆ RAMIZ 15.074 (2,69%) i DURAKOVIĆ ĆAMIL 6.925  (1,24%).

Na osnovu do sada prebrojanih glasova Predsjednik Republike srpske je ŽELJKA CVIJANOVIĆ (SNSD) sa osvojenih  47,53%  glasova ispred VUKOTA GOVEDARICE (SAVEZ ZA POBJEDU) 42,74%, a Potpredsjednik Rs iz bošnjačkog naroda je  SALKIĆ RAMIZ (ZAJEDNICA ZA BIH) sa  15. 074 glasova  (2,69%) ispred DURAKOVIĆ ĆAMILA (NEZAVISNI KANDIDAT) koji je dobio 6. 925 glasova (1,24%).  Drugi Potpredsjednik Rs iz reda hrvatskog naroda je JOSIP JERKOVIĆ  sa 0,3% osvojenih glasova.

Mjesta u parlamentarnim strukturama imat će  stranke i koalicije  koje pređu prag prolaznosti 3%. Prema do sada prebrojanim glasovima to pravo stiču:

Parlamentarna skupština BiHSDA 24,48%, SDP 18,39%,  HDU BIH, HSS, HKDU BIH, HSP/HNS, HSP DR AS BIH, HDU BIH 14,91%, DF ŽELJKO KOMŠIĆ BIH POBJEĐUJE 8,79%, SBB –FAHRUDIN RADONČIĆ 6,12%

Za Parlament BiH iz FBiH: SDA 25,79%, HDZBIH 14,81%, SDP 14,30%, DF-GS 9,46%, SBB 6,63%, NS 4,46%, NB 4,28%, PDA 4,18%, A-SDA 3.31%, OSTALI 12,78%

U Rs za Parlament BiH : SNSD 30,28%, SDS 25,06%, PDP 12,85%, DNS 10,43%, SP 4,69%, SDA 3,67%, Prva SDS 1,17% , Ostali 2,85%

Parlamentarna skupština FBiH: SDA 184.563 (24,48%), SDP 138.638 (18,39%), HDZ BiH 12.381 (14,91%), DF 66.287 (8,79%), SBB 46.131 (6,12%), PDA 30.801 (4,09%), Naša stranka 30.513 (4,05%), Nezavisni blok 27.541 (3,65%), A-SDA 25.017 (3,32%), HDZ 1990 – HSPBiH 22.431 (2,98%)

Parlamentarana skupština RS: SNSD 217.211 (39,27%), SDS 138.903 (25,11%) , PDP 70.858 (12,81%), DNS 57.911 (10,47%), SP 25.601(4,63%), SDA 20.405 (3,69%), PRVA SDS 6.443(1,16%), SDP 6.245 (1,13%), SNS  4.048 (0,73%)

Skupštine kantona:

Kanton 1- UNSKO-SANSKI: SDA 20.407 (28,60%), A-SDA 17.893 (25,20%), SDP 7.378 (10,34%), Laburistička stranka BiH 5.661 (7,93%), SBB – Fahrudin Radončić 5.094 (7.14%), DF 4.776 (6,69%), Nezavisni blok 3.164 (4,43%), Naša stranka 2.544 (3,56%)

Kanton 2- POSAVSKI : HDZ BiH, HKDU BiH, HSP-HNS, HSP DR AS BiH, HDU BiH 7.038 (51,04%), HRVATSKO ZAJEDNIŠTVO ZA POSAVINU PRKOS-HDZ 1990- HSP BIH, HSBIH 1.776 (12,88%), SDA 1.504 (10,91%), POSAVSKA STRANKA 945 (6,85%), SDP 793 (5,75%), SBB – FAHRUDIN RADONČIĆ 613 (4,45%), POKRET DEMOKRATSKE AKCIJE PDA 485 (3,52%), DF 422 (3,06%)

Kanton 3- TUZLANSKI :SDA 36.873 (25,63%), SDP 32.153 (22,17%), PDA Pokret dem. Akcije 28.583 (19,71%), DF 8.819 (6,08%), SBB-FAHRUDIN RADONČIĆ 7.622 (5,26%), STRANKA ZA BIH 6.009 (4,14%), NEZAVISNA BIH LISTA 4.259 (2,94%), NAŠA STRANKA 4.250 (2,93%)

Kanton 4- ZENIČKO-DOBOJSKI: SDA 37.612 (28,41%), SDP  22.897 (17,36%), NEZAVISNI BLOK, SNAGA CENTRA, HI BIH PRVA STRANKA 15.399 (11,63%), SBB-FAHRUDIN RADONČIĆ 10.294 (7,78%), HDZ BIH,HSS,HKDUBIH,HSR-HNS,HSP DR AS BIH,HDU BIH, HSSSR 9.518 (7,19%), DF 9.254 (6,99%), A-SDA ZA EVROPSKI PUT 5.883 (4,44%), STRANKA ZA BIH 5.597 (4,23%), NAŠA STRANKA 4.040 (3,05%), STRANKA PENZIONERA/UMIROVLJENIKA BIH 3.398 (2,57%)

Kanton 5- BOSANSKO PODRINSKI: SDA 2.039 (19,67%), LIBERALNA STRANKA LS BIH 1.366 (13,18%), SBB – FAHRUDIN RADONČIĆ 852 (8,22%), STRANKA ZA BIH 814 (7,85%), SDP  715 (6,90%), DF 633 (6,11%), GORAŽDANSKA PRIČA 587 (5,66%), NEZAVISNI BLOK I PRVA STRANKA 542 (5,23%), NAŠA STRANKA 441 (4,25%), A-SDA 430 (4,15%), NAROD I PRAVDA 289 (2,79%)

Kanton 6- SREDNJEBOSANSKI: SDA 26.111 (31,65%), HDZ BIH,HSS,HKDUBIH,HSR-HNS,HSP DR AS BIH,HDU BIH, HSSSR 23.389 (28,35%), SDP 11.645 (14,12%), SBB- FAHRUDIN RADONČIĆ 5.727 (6,94%), DF 4.150 (5,03%), HRV POKRET ZA SREDIŠNJU BOSNU HDZ 1990 HSPBIH-HSBIH 3,518 (4,26%), HSP BIH-HSBIH 2.651 (3,21%), STRANKA ZA BIH 2.297 (2,78%)

Kanton 7- HERCEGOVAČKO-NERETVLJANSKI: HDZ BIH,HSS,HKDUBIH,HSR-HNS,HSP DR AS BIH,HDU BIH, HSS SR 28.643 (39,35%), SDA16.532 (22,71%), SDP 6.770 (9,30%), HRVATSKA ZAJEDNICA HDZ 1990-HS-HKDU-HRAST –HSP BIH 5.790 (7,95%), SBB –FAHRUDIN RADONČIĆ 4.292 (5,90%), DF 2.430 (3,34%), HRVATSKA REP. STRANKA 2.223 (3,05%)

Kanton 8- ZAPADNOHERCEGOVAČKI: HDZBIH,HKDUBIH 18.769 (66,38%), HRVATSKA ZAJEDNIŠTVO HDZ 1990 – HS-HKDU-HRAST- HNL  2.836 (10,03%), HRVATSKA REPUBLIKYNSKA STRANKA  2.529 (8,94%), HSP DR ANTE STARČEVIĆ BIH, HRVATSKA DEMOKRATZSKA UNIJA BIH 1.393 (4,92%), HRVATSKA STRANKA PRAVA 983 (3,48%), HRVASKA STRANKA PRAVA BIH- HNS 663 (2,34%)

Kanton 9 – SARAJEVSKI: SDA 34.105 (24,92%), NAROD I PRAVDA 19.241 (14,06%), NAŠA STRANKA 17.831 (13,04%), SDP 14.106 (10,31%), SBB-FAHRUDIN RADONČIĆ 12.705 (9,28%), DF 8.620 (6,30%), NEZAVISNA BOSANSKOHERCEGOVAČKA LISTA 5.595 (4,09%), BOSS- BOSANSKA STRANKA MIRNES AJANOVIĆ 4.754 (3,47%), BPS – SEFER HALILOVIĆ 3.112 (2,27%)

Kanton 10- LIVANJSKI: HDZ BIH,HSS,HKDUBIH,HSR-HNS,HSP DR AS BIH,HDU BIH 5.915 (30,45%), SRPSKA LISTA 2.721 (14,01%), HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA  1990 – HDZ 1990 2.348 (12,09%), HRVATSKA NEZAVISNA LISTA 1.992 (10, 26%), SDA 1.202 (6,19%), SRPSKA NAPREDNA STRANKA 1.119 (5,76%), NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK 862 (4,46%), ĐUPANIJSKA NARODNA LISTA  691 (3,56%), SDP 584 (3,01%)

I  u vrijeme dok CIK –a vrši prebrojavanje glasova, već su počeli pregovori o formiranju koalicija i podjeli mandata.

Potsjećamo da mandat novoizabranih u parlamentarne strukture traje 4 godine.

Po objavi prvih izbornih rezultata održana je i konferencija OSCE (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju), koja prati provođenje izbora, na kojoj je saopšteno da su izbori prošli mirno, da su opštinske komisije radile profesionalno, ali su uočene i brojne  nepravilnosti. Kampanja je bila vrlo prljava i vodila je podjelama. Izbore je pratio veliki broj stranačkih posmatrača, koji su mogli uticati na glasače.  Bilo je i kupovine glasova, a najveće primjedbe su na biračke spiskove iz kojih nisu izbrisani  svi umrli.  Ivanić i Govedarica, kao predstavnici opozicije u Rs,  govore o trgovini sa glasačkim listićima.  Ivanić zahtjeva  ponovno brojanje  glasačkih listića, a Govedarica poručuje da su izbore dobili “brojači a ne glasači“ i traži uvid u nevažeće listiće, kojih je preko 48.000.

Nastavak dominacije nacionalnih stranaka

I nakon ovih izbora, nastavlja se puna dominacija nacionalnih stranaka. U Rs koalicija SNSD je teško porazila opozicione partije  i ostala dominantna.

SDA ima bolje rezultate nego prethodnih izbora i njiihov izbornik je Šefik Džaferović zauzeo mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. HDZ BiH je ostao suveren u Hercegovačkom području i kontrolira područja sa hrvatskom većinom. Svi tvrde da se bez njega ne može uspostaviti vlast u BiH.

Dodik na pijadestalu?

U prvom svom obraćanju javnosti, nakon što je izabran za člana Predsjedništva BiH, Dodik nije ni trepnuo najavljujući da neće mijenjati politiku, već će raditi po porukama datim u toku kampanje, što znači da će nastaviti nametanjem Rs i negiranjem BiH, te da će zastava Rs biti uz njega svugdje  gdje bude boravio. Dodik će se zalagati za stvaranje srpskog bloka i već je počeo slati poruke sa tim ciljem. Bez obzira na njegove težnje, Dodik više  neće moći povući ni jedan potez za Rs protiv BiH, bez suglasnosti sa druga dva člana Predsjedništva.

Dodik bi morao shvatiti, bez obzira na pobjedu, koja je po nekima pirova pobjeda, da je njegov zenit prošao i da gubi popularnost i to ne samo u Banja Luci već i u nekim drugim područjima Rs. Postignuta pobjeda može biti vrlo varljiva.

Čovićev autogol

Čović je svojom rušilačkom strategijom protiv BiH u dvojcu s Dodikom mobilisao Bošnjake protiv sebe i postigao protuučinak, što mu se vratilo kao bumerang. Zabio je sebi gol. Pri tome ne treba zaboraviti da je Čović svojim odnosom uzurpirao svu vlast u stranci, a od saradnika je napravio poslušnike, koji nemaju svoje Ja.

Za Čovića je izbor Komšića opravdanje i poruka Međunarodnoj  zajednici  zašto se toliko insistiralo na promjeni Izbornog zakona. Utjeha za Čovića i izvor njegove snage i nakon poraza je značajan uspjeh njegoveog HDZ BiH koji je je dobio preko 80% glasova hercegovačkih Hrvata i  dominaciju u pet kantona FBiH. Mada neki Čovića već vide kao Predsjednika FBiH ili Ministra vanjskih poslova, neki analitičari smatraju da bi nakon doživljena poraza za njeg bila najbolja mirovina.

SDP ostvario blagi rast

U odnosu na prethodne izbore, SDP je ostvario blagi, relativni rast, ali su pali u Sarajevskoj županiji, gdje su ranije imali važno uporište. U SDP bi morali što prije preispitati svoj status, jer je očigledno da je neuspjeh Denisa Bećirevića produkt tog stanja. U SDP vjeruju da je Bećirović Denis oštećen , pa i oni, kao opozicija Rs, traže ponovno brojanje glasova.

Građani BiH nisu zaboravili Komšićev patriotizam

Željko Komšić je izborni fenomen.Iako je Komšić već proveo dva mandata u Predsjedništvu BiH, ponovo je dobio povjerenje građana, jer oni nisu zaboravili njegovu finoću, njegovo demokratsko i patriotsko opredelenje, njegov doprinos u ratu i miru njegovoj i našoj BiH.  On je pokazao da nije potrošeni političar, kao Čović, Radončić, Dodik i  Izetbegović, od kojih neki od njih još nisu samo rashodovani. Među glasovima datim Komšiću bilo je onih datih iz inata, susprostavljenih zavjereničkom nastojanju Čovića i Dodika, onih suprostavljenih nadmenosti, oholosti i prepotenciji Čovića. Neshvatljivo je da Dragan Čović i njegov HDZ BiH i neki čelni lideri Hrvatske i ovaj put nalaze argumente protiv Komšićevog izbora, koji je i ovaj put kao i ranije krajnje legalan i rezultat volje građana.

Pri tome ne treba zaboraviti da su Čović i Dodik ojačali i učvrstili svoju moć tek onda kada su napali bh sudski sistem ucijenili  i otjerali tužioce u mišiju rupu, koji su protiv njih već imali niz optužbi i kada su obezbjedili dodatnu punu podršku i zaštitu Hrvatske odnosno  Rusije.

Miješanje susjeda u izborni proces BiH

Hrvatska i Srbija su bile više nego uključene u izborni proces BiH. Njihovi protagonisti preplavili su i držali pod paskom građane i prostore BiH, posebno medijski, što je bilo od velikog uticaja na povećanje straha kod građana i širenje nacionalne mržnje,  a bilo od velike pomoći Dodikovom režimu da poentira. Iz Hrvatske je dolazio pritisak drugačije modeliran, zaznovan uglavnom na nastojanju da se izborni proces prilagodi vladajućem HDZ i Draganu Čoviću. U značajnoj mjeri osjećala se prisutnost Rusije, a dijelom i Turske, kojima je pasivan odnos EU ostavio dovoljno prostora za nastupanje i djelovanje.

Po objavljivanjiu prvih izbornih rezultata Premmijer Hrvatske Plenković i predsjednik Srbije Vučić uputili su čestitke pobjednicima. Priključio joj se i Božo Petrov pa  Komšiću čak zaprijetio zabranom ulaska u Hrvatsku. Izjava Plenkovića je bila ne samo neugodna već zlonamjerna i prijeteća. Ni ovaj put nije propustio papagajski ponoviti kako jedan narod ne može birati predstavnika drugom narodu, krilaticu koji Čović  već godinama koristi u svakom svom obraćanju na tu temu.

Rezultati izbora daju mogućnost za dalju dominaciju lidera u istim relacijama , s tim što će djelovati  sa izmjenjenim ulogama u nešto izmjenjenom sastavu, obzirom  na odlazak Izetbegovića, pad Čovića i Radončića, neuspjeh Ivanića…

Uspijeh Dodikovog SNSD, kojem se suprostavila malokrvna i bezidejna opozicija, pokazo je da je pogrešno i štetno isticanje previše kakndidata. Dodikova mašinerija, u koju su uključene sve strukture svih nivoa vlasti, sa zamajcem iz Srbije i Rusije, naprosto je pregazila opoziciju predvođenu Ivanićem i Govedaricom.

Zapažen je uspjeh nezavisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH g. Mirsada Hadžikadića, koji je osvojio preko 40.000 glasova ( 9,20%), što mu pruža mogućnost za stupanje u koalicije ili osnivanje svoje stranke, ali nudi i druge izazove.

Ovom prilikom hvala svima kandidatima koji su se svojim demokratskim opredelenjem i građanskom opcijom države BiH pokušali suprostaviti okoštaloj strukturi nacionalističkih i nacionalnih partija, koje svih Dejtonskih godina drže sve poluge vlasti i čija mašinerija u korijenu sasjeca i tare sve što joj se pokušava na bilo koji način suprostaviti. Posebna zahvalnost Prof. dr. Mirsadu Hadžikadiću koji je napustio sve što je stvorio u SAD i došao se boriti protiv nemani za spas BiH i dobrobit bh naroda.

BiH treba novi model vlasti

BiH treba novi model vlasti , jer postojeći ne funkcioniše. BiH treba građansku državu i jednog predsjednika. BiH treba svoj Ustav. Treba mijenjati i model izbornog procesa, jer ovaj ispoljava mnoge slabosti. Već sada se postavlja pitanje na koji će način dalje funkcionirati Država BiH u kojoj je na čelu tročlano Predsjedništvo BiH, u kojem su dvojica predstavnici dvaju nacionalnih partija, a treći Komšić kojeg desničarski HDZ BiH tretira kao bošnjačkog  člana a ne kao člana iz reda hrvatskog naroda.

Od nove vlasti se očekuje bolja organizacija,  više posla, investicija i pravde…za uspostavu stabilnije,  pravednije i dostojanstvenije BiH sa više zajedništva, spremnije za brže priključenje EU. Manje treba govoriti o politici, a više o ekonomiji.  Imperativ je transformacija BiH u novo pravednije  moderno društvo sposobno da se suprostavi kriminalu i korupciji, spremnije da popravi ekonomski položaj zemlje, zaustavi iseljavanje građana, reformiše državnu upravu i  obezbjedi radna mjesta za mlade.

Ostaje pitanje na koje već mnogi traže odgovor, da li BiH prijeti kriza, na koju upučuje izjava ranjenog lava Dragana Čovića nakon izbornog fijaska, u kojem je njegova partija potvrdila rezultate, a on pao.

Ovom prilikom se zahvaljujemo svima kandidatima koji su se svojim demokratskim opredelenjem i građanskom opcijom države BiH pokušali suprostaviti okoštaloj strukturi nacinalističkih i nacionalnih partija , koje svih 25 Dejtonskih godina drže sve poluge vlasti i čija mašinerija u korijenu sasjeca i tare sve što joj se pokušava na bilo koji način suprostaviti. Posebna zahvalnost Prof. dr. Mirsadu Hadžikadiću koji je napustio sve što je stvorio u SAD i došao se boriti protiv nemani za spas BiH i dobrobit bh naroda.

I ovi opći izbori su za BiH novo, šesto polazište, koje traži od sviju nas koji volimo ovu BiH da krenemo naprijed i damo svoj doprinios tolerantnijim odnosom i većim angažovanjem na prevladavanju kriznih stanja, u cilju bržeg oporavka i napredka.

Burlington, 10, oktobra 2018                                         Zijad Bećirević

 

Share Button