Tuesday , 20 November 2018
Blic Vijesti
Home » Blic vijesti » Središnji američki izbori
Središnji američki izbori

Središnji američki izbori

U Sjedinjenim američkim državama se u utorak 6. Novembra održavaju središnji izbori na kojima građani biraju 435 predstavnika u Predstavnički dom američkog Kongresa, 35 senatora, 39 guvernera i brojne druge državne i lokalne organe. Ovi izbori mogu zadržati prevlast republikanaca nad demokratima u oba doma američkog Kongresa ili promijeniti postojeće stanje i donijeti prevlast demokratima u Senatu ili Predstavničkom domu ili u oba doma Kongresa, što bi bilo svojevrsno iznenađenje.

Svake dvije godine, nakon predsjedničkih izbora, sredinom predsjedničkog mandata, u SAD se održavaju izbori, koje zovu “Midterm election” (Središnji izbori). Ove godine ti izbori se održavaju 6. Novembra, a na njima se bira jedna trećina američkog Senata –  35 senatora , biraju se svih 435 predstavnika u Predstavnički dom američkog Kongresa (United Sates House of Representatives), bira se 39 državnih i teritorijalnih guvernera, kao i brojni drugi državni i lokalni organi.

Američki Kongres – najviše zakonodavno tijelo SAD

Najviše zakononodavno tijelo SAD je Kongres, koji se sastoji od dva doma: gornjeg – Senata i donjeg – Predstavničkog doma. Senat broji 100 članova (Senatora), po dva iz svake od 50 saveznih država, koji se biraju neograničen broj puta na mandat od 6 godina, s tim da se svake dvije godine bira jedna trećina Senata.  Predsjednik Senata je po Ustavu Potpredsjednik SAD. Predstavnički dom se sastoji od 435 članova, a svi se biraju u isti dan na dvije godine. Dakle, Predstavnički dom i Senat, koji zajedno imaju 535 članova (predstavnika/zastupnika), čine američki Kongres.

Kandidati za Senat i Predstavnički dom prvo se biraju na unutarstranačkim izborima, a status kandidata stiču oni koji osvoje većinu glasova.

Središnji izbori su mjera jačine izvršne i zakonodavne vlasti

Ovi izbori su mjera jačine izvršne i zakonodavne vlasti i test podrške američkom  predsjedniku, u aktuelnom vremenu podrške republikanskom Predsjedniku Donaldu Trumpu. Midterm ustvari određuje koja će politička stranka, demokrate ili republikanci, u naredne dvije godine imati kontrolu nad Kongresom. Po dosadašnjem  iskustvu, u sredini predsjedničkog mandata stranka aktuelnog predsjednika obično gubi prosječno 30 mjesta u Predstavničkom domu i 4 u Senatu, što se u oba Doma posljednjih 21 srednjeročnih izbora nije dogodilo samo dva puta.

Republikanci sada dominiraju u Senatu i Predstavničkom domu

Prema sadašnjem stanju republikanci od 100 mjesta u Senatu drže 51 mjesto, a demokrate, od kojih su 2 nezavisna kandidata, drže  49 mjesta.

Od ukupno 435 mjesta Predstavničkog doma, republikanci drže 236, demokrate 193, a 6 mjesta je trenutno prazno.

Ovakavo stanje je omogućilo republikancima da dominiraju nad demokratima u Senatu i Predstavničkom domu, što su u protekle dvije godine uspješno koristili da omalovaže dostignuća i eliminišu  ostavštinu demokrata i ranijeg predsjednika Baracka Obame.

Novembarski izbori prilika za demokrate da preuzmu dominaciju

Novembarski izbori pružaju šansu demokratama da nakon dvije godine dominacije republikanaca preuzmu kontrolu nad Senatom, Predstavničkim domom ili Kongresom u cjelini? Da li je to moguće, koliko je to realno?… Iako su republikanci pred ove izbore  bolje pozicionirani, iznenađenja nisu isključena.

Na ovim izborima demokrate imaju 23 senatorska mjesta koja su podložna reizboru, a republikanci samo 8 mjesta, što im daje značajnu prednost.

Za preuzimanje kontrole nad Kongresom demokrate trebaju sačuvati postoća i preuzeti od republikanaca 2 mjesta u Senatu i 23 u Predstavničkom domu. Preuzimanje bilo kog doma, ugrozilo bi dominaciju republikanca i moglo uticati na reizbor predsjednika Trumpa za drugi mandat, koji će se vršiti 2020. godine.

Prema najnovijim anketama demokrate stiču iznenađujuću podršku birača, koji izražavaju sve veću  zabrinutost  za zdravstvenu zaštitu, protive se poreskim olakšicama za milionere, reaguju zbog oružanih napada u školama i javnim mjestima, izražavaju sve veće nezadovoljstvo za javne usluge, radna prava,  mogućnost izbora radnih  mjesta. Trumpov odnos prema emigrantima,  širenje straha od emigranata, najava šatorskih naselja  i prijetnje da će vojnici moći na njih pucati izazivaju nezadovoljstvo sve većeg broja američkih građana.

Veliki značaj za dalji izborni tok, naročito za predsjedničke izbore 2020, mogao bi imati ponovni izbor popularnog vermontskog senatora Bernie Sandersa, koji je na izborima 2016. bio kandidat demokrata. Unutarpartijski izbori demokrata pokazali su da oživljava i jača “klintonska struja” sa Hillary, mada bi eventualna pobjeda u Ohio mogla isturiti u prvi plan senatora države Ohio  Scherroda Browna za  protukandidata Donaldu Trumpu na izborima 2020.g.

I ovaj put ishod izbora bi mogao u mnogome ovisti o Izbornoj pobjedi u državi Ohio, koja bi mogla biti ključna i za demokrate i za republikance. Do sada se nije nikad dogodilo da neki republikanac pobijedi na predsjedničkim izborima, a da nije pobjedio u saveznoj državi Ohio. Od značajnog uticaja bi mogao biti i izborni rezultat u Floridi, koja pobjedniku donosi najveći broj elektorskih glasova. A velika borba za glasove vodiće se u državama podložnim kolebanju glasača, kao što su Nevada, Colorado, S. Carolina, Pennsylvania…

Bivši i aktuelni predsjednik pomažu mobilizaciju biračkog tijela

Prema saopštenjima američkih medija i bivši američki predsjednik Barac Obama i aktuelni Donald Trump obilaze zemlju kako bi okupili birače pred izbore, koje  svaki od njih smatra izuzetno važnim.  I bivši i aktuelni predsjednik drže preizborne skupove. Radi podrške republikancima Trump će održati 11 skupova u 8 saveznih država, a Obama će na 5 skupova zatražiti podršku za demokrate. Njihovi nastupi mogu biti od velikog uticaja na birače da kandidatima njihove partije daju svoj glas i omoguće kontrolu nad Kongresom. Kroz njihove istupe mogu se zapaziti različiti stavovi demokrata i republikanaca po mnogim pitanjima, naročito u spoljnoj politic ii ulozi SAD u svijetu.  Obama želi da sačuva svoju ostavštinu, a Trump nastoji negirati i devalvirati njegove dostignute vrijednosti.  Obama poziva afričko-američke, hispanolske i mlađe birače da podrže demokratske kandidate. Demokrate posebno vjeruju u podršku mlađih birača. Trump svojim istupima i zapaljivom retorikom, naročito po pitanju migracija, kod dijela glasača izaziva negodovanje, revolt i gnijev. Izražene su i sumnje u mješanje Rusije, Kine i Irana u ovaj izborni proces.

Prve muslimanke u američkom Kongresu

U vrijeme održavanja ovih izbora u SAD se osjeća pojačana antiemigrantska kampanja, a još uvijek je pristno i antimuslimansko raspoloženje. Mada se antimuslimanska retorika još u dobroj mjeri prepoznaje, skoro je izvjesno da će u Predstavnički dom Kongresa SAD na ovim izborima biti izabrane prve dvije amerikanke muslimanke. To su Rashida Tlaib iz Michigena i Ilhan Omar iz Minnesote. Zbog njihova identiteta na njima će biti veći teret i veća odgovornost, ali će njihov eventualni izbor biti nova pokretačka snaga američke demokratije. U SAD živi 3,3 miliona muslimana, koji čine 1% populacije, ali su najbrže rastuća populacija u SAD i za očlekivati je da će u dogledno vrijeme biti druga religija u SAD.

Mogu li demokrate preuzeti prevlast u Kongresu?

U ovom momentu, samo dva dana pred izbore, ni jedna od dvije najveće političke partije, ni republikanci ni demokrate, ne mogu sa sigurnošću očekivati svoju pobjedu. Sama činjenica da su republikanci trenutnio u povoljnijoj poziciji, nije im nikakva garancija da će ostvariti izbornu pobjedu i ostati dominantni u oba doma Kongresa. Ostaje pitanje koliko će na američke birače uticati politička klima , ekonomsko stanje i drugi unutarnji i vanjski faktori, uključujući i poruke biračima koje im sa predizbornih skupova upućuju  bivši predsjednik Obama, aktuelni predsjednik Trump i drugih politički partijski lideri?

Može li se očekivati da izazovne poruke predsjednika Trumpa poljuljaju položaj republikanaca i ugroze njihov dominantan status? Može li se dogoditi da republikanci prokockaju svoju šansu i izgube većinu koju imaju u Senatu i Predstavničkom domu?

Ako demokrate uspiju osvojiti potreban broj mjesta u Senatu i Predstavničkom domu i steknu dominantan položaj u Kongresu, to bi moglo donijeti značajne promjene u unutrašnjoj i vanjskoj politici i vratiti vjeru u snagu demokratije? Da to ostvare trebali bi sačuvati postojeća i osvojiti 2 nova mjesta u Senatu i 23 mjesta u Predstavničkom domu. Međutim, iako popularnost demokrata osjetno raste,  rezultati zadnjih ispitivanja pokazuju da republikanska većina u Senatu nije ugrožena i da bi se ključna borba za prevlast mogla voditi pri izboru zastupnika za Predstavnički dom američkog Kongresa.

Da li je to tako znaće se već u kasnim satima 6. Novembra ove godine, kada se saopšte izborni rezultati.

Burlington, 3. Novembra 2018.                                                   Zijad Bećirević

Share Button