Saturday , 15 June 2019
Blic Vijesti
Home » Blic vijesti » Od komšijske milošte do mita i korupcije
Od komšijske milošte do mita i korupcije

Od komšijske milošte do mita i korupcije

 

Dana 9. Decembra bez velike pompe, kao da se radi o predmetu stavljenom a/a, u BiH je obilježen Međunarodni dan borbe protiv korupcije. Taj dan ustanovljen je Konvencijom UN 2004. godine, s ciljem da nam usmjeri pažnju na korupcijske pojavne oblike, podigne svijest i unaprijedi mjere za uspješnije sprečavanje i borbu protiv korupcije. Korupcija se najkraće definiše kao moralna pokvarenost, koja opasnim destruktivnim djelovanjem podriva društveni i ekonomski razvoj i ugrožava nacionalnu sigurnost. Kao takva korupcija nije samo lokalna stvar jedne države, pa se od svih država i njihovih vlada očekuje da borbu protiv korupcije istaknu kao prioritet svog djelovanja. Korupcija u BiH je sve prisutnija u svim oblastima privrednog i društvenog života, naročito zadnjih 10 godina. Visoku cijenu korupcije uvijek plaćaju građani!
Šta je korupcija?
Korupcija se definiše kao zloupotreba povjerene moći i ovlaštenja u javnom i privatnom sektoru, u cilju sticanja koristi za sebe ili drugog Obično je zasnovana na odnosu između podređenog i nadređenog, sa određenim motivom. Korupcijska krivična djela su : primanje i davanje poklona, nagrada i drugih vidova koristi, zloupotreba položaja i ovlaštenja, pronevjera i prevara u službi, krivotvotrenje službenih isprava, nesavjestan rad, protuzakonito prisvajanje stvari, protuzakonito oslobađanje osuđenih lica,… koja se prepoznaju kao koncentracija moći na jednom mjestu, bez mogućnosti kontrole. Suština korupcijskog djelovanja ogleda se u tome da pojedinci ili skupine nekažnjeno krše društvena pravila i norme, koje važe za sve članove društva.


Korijeni korupcije su u podmićivanju – davanju i primanju mita. Velika je sličnost, ali i razlika, između poklona, mita, korupcije. Ostvaruje se davanjem i primanjem mita na bazi prijateljstva i poslovne saradnje, suprotno moralnim kodeksima.
Korupcija slabi ekonomiju, podriva demokratiju i vladavina prava , ruši povjerenje građana u sistem.
Od komšijske milošte do mita i korupcije
Prema nepisanim građanskim kriterijima poklon je stvar, novac.. koji se daje ili usluga koja se čini komšiji, prijatelju, poznaniku u znak prijateljstva, prigodom porodičnih jubileja i praznika, iz dobrotvornih i humanih razloga, da ih obraduje, ne očekujući povrat ili protuuslugu. Unatoč tome, sve primljeno na neki način i obavezuje, što najbolje ilustruje ona narodna “pojedi tuđu kokicu, sveži svoju za nogicu“.
Dok se zadržala u komšiluku, milošta nije rušila društvene norme niti ugožavala društveni sistem. Onog momenta kada je komšijska milošta izašla iz komšiluka i postala poklon uposlenicima i javnim funkcionerima, promjenio se njen karakter, dobila drugu svrhu, vrijednost počela da raste, pa od tada govorimo o mitu s kojim se formira i plete korupcijska mreža. Od tada se mito daje ljekaru, policajcu, inspektoru, …
Taj običaj da se komšije i prijatelji daruju prilikom posjeta vremenom se prenio u državne institucije i firme, gdje se pri zapošljavanju, promjeni posla, dodjeli nagrada, penzionisanju…častilo kafom, pićem, ali na daleko široj osnovi. Firme su davale poklone saradnicima i poslovnim partnerima. U početku su to bile olovke, rokovnici, parfemi, kafa, kanditorski proizvodi manje vrijednosti, a onda vremenom rastu, ovisno kome i za koju priliku. Prvo se to prenijelo u zdravstvene ambulante i i bolnice. Dar se nosio prvo sestrama, pa onda ljekarima…Mali dar je postajao sve veći, od prigodnog poklona do telećeg buta i plave koverte…A kada se prenio u firme, opravdavan je potrebom za unapređenje posla i ubrazanje radnih procedura.
Davanje poklona je podmićivanje
Mito je u BiH i okruženju je već duže prepoznatljiv sociološki fenomen. Svi smo protiv mita i korupcije, a još uvijek im milom ili iz nužde povlađujemo. Dajemo i primamo, ne poštujući granice između dara i mita. Dajemo im ili dobre volje ili ako znamo da očekuju i traže. Ljekarima i sestrama dajemo pri porođaju, mitimo ih kad rade veće zahvate i operacije. U vrtićima se odgojiteljice daruju cvijećem i prikladnim poklonima, koji se u školama i kroz sport uvećavaju srazmjerno rastu djeteta, a nastavlja u visokim školama i fakultetima. Mito i korupcija su se sasvim odomaćili u javnim službana i državnoj administraciji. Bez njih se teško dobiva građevinska dozvola za gradnju, dobra građevinska lokacija, bolje radno mjesto, povoljan kredit…I onaj ko daje i onaj ko prima znaju da je to više od dara, da je to uvlačenje, ulagivanje. Najviše primjedbi je na zapošljavanje putem veze. Pri zapošljavanju se podmićuju uticajni pojedinci u Zavodima za zapošljavanje i firmama. Matičar se daruje pri vjenčanju. Direktori i šefovi dobivaju i daju poklone kad dolaze i odlaze na više radno mjesto i kad se penzionišu. Čovjek daje čak i onada kada umre.
Iz vlastitog iskustva
U korupcijskoj mreži, u koju smo svi na neki način uhvaćeni, mnogih stvari nismo svjesni. Na pojave mita i korupcije u našoj sredini postajemo tolerantni i ravnodušni. To na neki način ilustruje i jedan slučaj iz moje prakse. Sedamdesetih godina prošlog vijeka imenovan sam za direktora firme. Poslovni prijatelj, društvena firma s kojom smo poslovali, poslala mi preko svojih izvršilaca za poklon vrtnu garnituru, stol, stolice i suncobran, što je tada bio solidan poklon. Nenaviknut na to, iznio sam slučaj pred radnički savjet i garnituru smo dali u jednu od naših poslovnih jedinica. Naravno, da su mi se mnogi tada podsmijavali, nenaviknuti na takvo ponašanje. Za njih je bilo normalno da primaju i daju poklone.
I mnoge zemlje u svijetu tolerišu davanje poklona, ali je vrijednost poklona limitirana, npr. 50 Eura, pa se sve preko tog iznosa smatra mitom. U SAD se vođenje poslovnih prijatelja na ručak ili večeru smatra poslovnim kodeksom. U Kini se poštovanje prema poslovnom partneru potvrđuje kroz date poklone.
Korupcija u BiH
Mito i korupcija sa drugim razvijenim oblicima kriminala u BiH su velika prepreka oporavku zemlje. Moglo bi se reći ne samo da žive normalan i dug život, već caruju. Postali su jedna od najvećih prepreka uspješnom provođenju zakona, društvenom i privrednom oporavku zemlje.
Korupcija u BiH je zahvatila sve sfrere društva: upravu, sudstvo, policiju, politiku, školstvo, kulturu i umjetnost, a prepoznatljiva je i u drugim oblastima društvenog života. U mnogim slučajevima povezana je sa kriminalom i svakim danom je sve destruktivnija.
U BiH postoje Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije, a na snazi su brojni antikorupcijski zakoni, kao: Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sprečavanju pranja novca, Zakon o zaštiti lica koja prijave korupciju, Zakon o finansiranju političkih stranaka, Zakon o slobodi pristupa informacijama, te Krivični zakon BiH i Krivično pravne i Građansko pravne konvencije protiv korupcije. U cilju uspješnije borbe protiv korupcije u BiH je utvrđena i Strategija za borbu protiv korupcije 2015-2019.g., a primjenjuju se i međunarodni propisi koji tretiraju oblasti korupcije.
U institucije za borbu protiv kriminala i korupcije svaki dan stiže sve veći broj prijava od građana, koje se odnose na kriminal, počinjene zločine, zloupotrebu službenog položaja, partijsko zapošljavanje, nepotizam… Mada bi borba protiv korupcije trebala imati prioritet, država BiH ne čini skoro ništa da je preventira i smanji, radi čega građani gube vjeru u vlast i državu. U prve dvije godine primjene Strategije za borbu protiv korupcije pokrenute su 133 aktivnosti. Okončana su 42 predmeta, od kojih su 2/3 uslovnim kaznama. A blage kazne su poruka da se korupcija u BiH isplati.
Borbu protiv korupcije i kriminala u BiH od 1993.g. pomaže organizacija Transparency International (TI). Zaključak TI je da BiH nije uspjela napraviti značajniji iskorak u borbi protiv korupcije. Vlasti nisu učinile ništa na unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira u ključnim oblastima , kao što su sukobi interesa, sloboda pristupa informacijama, javne nabavke, finansiranje političkih partija, reforma pravosuđa, zaštita svjedoka korupcije… Po podacima ove organizacije skoro 50% prijava primljenih od bh građana odnosi se na državnu upravu i sudstvo.
Na polju borbe protiv korupcije i prevenciji Tužilaštvo BiH sarađuje sa misijom OSCE, ali ta saradnja do sada nije dala vidljive rezultate. To se najbolje vidi kroz način procesiranja ratnih zločina, kojim se ne samo ne smanjuje već povećava koruptivna veza počinilaca zločina sa vladajućim strukturama. Rezultat takvog odnosa u bh društvu je da se svakog dana, na osnovu prijava iz tužilaštva, hapse najzaslužniji za odbranu BiH od agresije, dok se u svim bh gradovima, naročito u Rs, počinioci najvećih zločina i zločina genocida nad Bošnjacima slobodno šeću i uživaju sve društvene privilegije.
Kao najčešći izgovori za nespješno suprostavljanje korupciji pominju se loše zakonodavstvo i nedorečeni zakoni, ali je prava istina da zakoni postoje , ali se ne provode ili se nedosljedno provode, a predmeti se drže u ladicama tužilaštva i sudova, čeka se da budu zaboravljeni, ili da zastare…
Bilo pokušaja da se za očigledna kriminalna djela i radnje optuže pojedini i protiv njih pokrene postupak, ali do toga nije došlo. Jedan broj predmeta je u ladicama, i to s razlogom. Bili su previše moćni i uticajni. Ako je iko trebao doći na optuženičku klupu i biti osuđen, barem za zloupotrebu položaja i konstantno antidržavno djelovanje, onda je to trebao biti donedavni predsjednik Rs Milorad Dodik. Umjestio da ode u zatvor, postao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH, dakle prvi čovjek države. I ako nam je takav predsjednik , kakva nam može biti država, kakav može biti narod koji to dozvoljava!? Kad Dodik nije suđen i osuđen, onda ne treba biti niko! Ovaj slučaj je najuvjerljivija mjera nivoa korupcije u BiH.
Uslov za napredak društva je pobjeda nad korupcijom
Uslov za vladavinu zakona i napredak svakog društva je pobjeda nad korupcijom. Prema podacima UN korupcija svake godine košta svjetsku ekonomiju 2,6 hiljada biliona dolara, a to je preko 5% svjetskog BDP-a. Korupcija podriva, potkopava društveni i ekonomski razvoj i ugrožava nacioanlnu sigurnost.
Korupcija se tiče svih nas i naših svakodnevnih života. Međunarodni dan borbe protiv korupcije uveden je da podigne našu svijest i skrene našu pažnju na koruptivne pojave i izazove.
Za borbu protiv korupcije osnovno je imati prave zakone za suzbijanje korupcije i mehanizme za provođenje tih zakona. U Konvenciji UN o borbi protiv korupcije govori se o obavezi sviju nas, prije svega obavezama vlade, javnih institucija, privatnog sektora i civilnog društva.
Po podacima “Mreže međunarodne pravde”, najkorumpiranija -najiskvarenija zemlja svijeta je Švicarska. Zovu je “djed poreznih rajeva u svijetu”. Po tim podacima iza nje su SAD, Kajmanski otoci, Hong Kong, Singapur, Luksemburg, Njemačka, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati… Procjenjuje se da je 21.000 miljardi dolara privatnog bogatstva od 32.000 miljardi neoporezovana i smještena u tzv. “porezne oaze svijeta”. Najveća krivnja za skrivanje novca pada na najbogatije zemlje. A skrivanje bogatstva od poreznika osiromašuje državne budžete i društvo u cjelini. I dok teret dugova nose narodi, bogata elita ostaje zaštićena “finansijskom tajnom”.
Po podacima Transparency Internacional nivo korupciju u 2017.g. je najpovoljniji u Novom Zelandu i Danskoj, a najlošiji u Siriji, Južnom Sudanu i Somaliji. Od 180 država , BiH se nalazi na 91 mjestu i najlošije stoji u regionu. Srbija je na 77, Hrvatska na 57, a Slovenija na 34 mjestu.
Potsjećamo da je BiH od 178 zemalja svijeta, 2010-te godine po nivou korupcije bila na 97 mjestu, sa Džibutijem, Gambijom, Gvatemalom, Sri Lankom… Danas je stanje približno isto, a u pogledu procesiranja ratnih zločina još gore.
Korupcija je omča na vratu države. Treba je samo zategnuti. Zato borba protiv korupcije u BiH, uz učešće svih, nema alternative. Ako se u postojećim uslovima korupcija ne može pobjediti, može se obuzdati. A prvi korak da se to postigne je da se pritisnu pravosudni organi da počnu raditi svoj posao. Pri tome ih vrijedi potsjetiti na onu narodnu da “riba prvo smrdi od glave”!
Burlington, 12. Decembra 2018 Zijad Bećirević

Share Button