Thursday , 17 October 2019
Blic Vijesti
Home » Jusuf Trbić » Bosanski đavolji rječnik (2)
Bosanski đavolji rječnik (2)

Bosanski đavolji rječnik (2)

Piše : Jusuf Trbić

 

Bosanski đavolji rječnik (2)

 

Država bez nacije

 

Kad je BiH primljena u članstvo Organizacije ujedinjenih nacija davne 1992. godine,  činilo se da je stavljena tačka na dileme o postojanju te države, tim prije što je priznanje njene nezavisnosti došlo kao posljedica referendumskog izjašnjavanja GRAĐANA, a ne etničkih ili religijskih grupa. Uz to, u tu organizaciju se primaju isključivo države, to jest nacije,  i članstvo je, samo po sebi, garancija postojanja te države. Jasno je da je nacija skup svih građana jedne države, i oko toga u svijetu niko više nema dilema. Član Ujedinjenih nacija ne može postati etnija, narod u etničkom smislu, ne mogu, recimo, Arapi svi zajedno,  biti članovi, jer nisu nacija, nacije su arapske države, svaka za sebe. Ne mogu Nijemci ili Rusi, koji žive i u drugim državama osim matične, mogu samo Njemačka i Rusija. Ne mogu Jevreji, već Izrael. Ne mogu Srbi ili Bošnjaci, već samo Srbija i BiH. Rasprave o značenju  pojma nacija su teorijske prirode i odnose se na istoriju, ali ne mijenjaju ništa u praksi. Subjekti međunarodnog prava su države, i o tome se ne može raspravljati.

Na Balkanu je izvjesnu zbrku pravilo to što se imenice nacija i etnija prevode jednom istom riječju : narod, pa je zbog takvih slučajeva napravljena sintagma “politički narod”, koja svuda u svijetu znači isto : to su svi državljani neke države. Pravilo da je nacija –država, a nacionalnost – državljanstvo danas niko živ ne dovodi u sumnju, niti o tome iko više raspravlja. Osim nas.

Ne prođe dan a da negdje ne čujem ili pročitam : djeca bošnjačke nacionalnosti, srpska nacija, vitalni nacionalni interes, nacionalne stranke, nacionalni ciljevi bosanskih Hrvata i tome slično. A šta to, zapravo znači? To znači da u BiH postoje tri nacije, to jest tri države, i tri nacionalnosti, to jest tri državljanstva, da su  naše nacionalne stranke, zapravo, državne, a one druge nisu, da su etničke grupe, svaka posebno, suveren politički narod i imaju svoje zasebne države,  ostaje samo da se to ozvaniči, pa svako na svoju stranu. Razumljivo je da takav vokabular koriste oni koji žele da rasture Bosnu, ali zašto to ponavljaju bošnjački i bosanski političari, novinari, intelektualci patriotskog usmjerenja, kojima su usta puna Bosne? Ako je iz neznanja – previše je, jer svako se dijete do sad moglo informisati i saznati šta je šta.

Zamislimo ovakvu situaciju. Pitate vi dijete od petnaestak godina, recimo svršenog osnovca : koliko nacija ima u SAD-u? Jedna, američka nacija, kaže dijete, to svako zna. A koliko tamo ima nacionalnosti? Samo jedna, jer nacionalnost znači pripadanje naciji, a ako je jedna nacija, onda je i jedna nacionalnost svih Amerikanaca. Dobro, a u Švajcarskoj? Isto. U Belgiji? Takođe. Pa, ima li i jedna normalna država u svijetu koja ima više nacija? Nema. A zašto onda u Bosni postoje tri, najmanje, jer pored pripadnika tri najbrojnije etnije, tu su, po Ustavu, i građani i Ostali, a među njima Jevreji, Albanci, Slovaci, Mađari, Crnogorci, Makedonci, Romi i mnogi drugi. E, na to pitanje ni Ajnštajn ne bi znao odgovor. Nešto lakše je odgovoriti na sljedeće pitanje : a šta ćemo s onima koji tvrde da nisu Bosanci, mada imaju bosanski pasoš? Pa, to može izjaviti i bilo ko u svijetu, i svuda bi mu rekli : ako ne želiš da budeš Amerikanac, Nijemac, Švajcarac, ispiši se iz državljanstva i uzmi pasoš neke druge države. Ali, dok imaš ovaj pasoš, svuda u međunarodnim dokumentima, uključujući i formulare koje popunjavamo kad ulazimo u neku stranu državu, u rubrici “nacionalnost” mora da piše ime države iz koje dolaziš. I tačka.

Naš vrhunski pravni stručnjak prof. Omer Ibrahimagić kaže:  “Danas se u svijetu stavlja znak jednakosti između naziva države i političke nacije njenih građana: Francuska=Francuzi, Španija=Španjolci, Švicarska=Švicarci, Bosna i Hercegovina = Bosanci i Hercegovci, s tim što bi trebalo Bosni i Hercegovini vratiti njeno historijsko ime Bosna, pa bi naziv njene nacije bio samo Bosanci. Ako u Belgiji, Valonci = katolici (govore francuskim jezikom) i Flandrijci = protestanti (govore holandskim jezikom), mogu biti politička nacija Belgijanci, kako piše u njihovom ustavu, zašto u Bosni katolici Hrvati, pravoslavni Srbi i muslimani Bošnjaci, a svi govorimo istim jezikom, ne bi mogli biti politička državljanska nacija Bosanci i to upisati u Ustav BiH?”

Zbilja, ako Amerika, sa bezbroj etničkih grupa, Švajcarska, ili Belgija jesu nacionalne države svih svojih građana, kako to Bosna misli ići u Evropu u kojoj su sve same građanske, sekularne države-nacije, u kojima je nezamislivo etničko političko predstavljanje i kolektivizam koji ne priznaje druge i drugačije?

U nizu tekstova profesor dr Senadin Lavić ( pored ostalih)  objašnjavao je značenje ovih pojmova, ali sve to teško ulazi u glavu bošnjačkim i bosanskim političarima, novinarima, pa čak i intelektualcima, bar odozgo, što bi rekao narod. Lavić kaže : “ Potrebno je pojmovno razbistriti sljedeće: musliman je vjerska kategorija (pojam u religijskoj sferi kao pravoslavac, katolik, budista i drugo), BošnjakSrbinHrvat, Slovenac, Crnogorac, Makedonac ili Albanac su etničke oznake (pojmovi za narodna imena ili etničke grupe), a pojam Bosanac je politička kategorija – pojam označava građanina ili državljanina internacionalno priznate države Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice OUN, odnosno države Bosne i Hercegovine koja nastavlja kontinuitet poslije Daytona. Bosanci su, dakle, svi građani koji žive u Bosni i Hercegovini, odnosno Bosanac je građanin Bosne, on je politička kategorija i mjesto na kojem se etablira građanstvo…Šta je ta građanska nacija? Građanska nacija (civic nation), u ovom sklopu, razumijeva se kao državom obuhvaćena cjelina ravnopravnih građana, državljana koji imaju prava i obaveze, objedinjenih “domoljubnom privrženošću” zajedničkom skupu vrijednosti i legalnih političkih praksi (Francuska, SAD); svi građani jedne države smatraju se istovremeno pripadnicima date nacije. Ovdje se pojmovi države i nacije mogu sinonimno koristiti da bi se njima označila identična froma i pojava. Zato se govori nacija-država (nation-state). Suprotno ovom gledištu jeste ono etnopolitike koje pod nacijom podmeće “etničko-religijsku” grupu. Neophodno je, dakle, upozoriti da je neadekvatno i apsolutno pogrešno upotrebljavati pojam nacija (bosanski državni narod) kao sinonim za etničko-religijsku grupu u Bosni.”

Svojevremeno, kad su naši nedovoljno upućeni političari rekli da u Bosni žive tri nacije, čuveni Henri Kisindžer je rekao : onda tu zemlju treba i formalno podijeliti. Eto, to je značenje pogrešne upotrebe pojmova nacija i nacionalnost.

Tek toliko, da se zna.

 

( Slijedi : Bošnjaštvo protiv bosanstva)

Share Button