Wednesday , 11 December 2019
Blic Vijesti
Home » GENOCID »  Bosanski đavolji rječnik (3)
 Bosanski đavolji rječnik (3)

 Bosanski đavolji rječnik (3)

Piše : Jusuf Trbić

 

 

Bošnjaštvo protiv bosanstva

 

Dilema : Bošnjak ili Bosanac je i danas itekako aktuelna, čak i među obrazovanim i pametnim ljudima. Mnogo puta sam čuo : neću da budem Bošnjak, već Bosanac. Ili obrnuto. Svojevremeno je  bilo gromoglasnih kritika  na račun onih koji, eto, ne dozvoljavaju drugima da budu Bosanci, već ih nagovaraju da se izjašnjavaju kao Bošnjaci. A bilo je i uvjeravanja da insistiranje na bosanstvu znači ukidanje Bošnjaka kao naroda. Jer, druga dva naroda jačaju svoj etnički identitet, a ako smo Bosanci, nestaćemo kao narod…U svim tim slučajevima stoji uvjerenje da se bošnjaštvo i bosanstvo uzajamno isključuju, pa, ili si jedno, ili drugo. Trećeg nema. A radi se o zabuni i nepoznavanju značenja riječi. Jer, ta dva pojma – Bošnjak i Bosanac, ne spadaju u istu kategoriju značenja, nisu jedno te isto, kao što se često misli. Bošnjak je pripadništvo etniji, narodu, to se stiče rođenjem i nosi sa sobom mnogo elemenata identiteta : istoriju, tradiciju, kulturu, jezik, religiju i slično tome. Bosanac je politička kategorija i znači : pripadnost državi. Bošnjaci  (kao i Srbi, Rusi, Nijemci, Englezi…) mogu da žive bilo gdje, i da ostanu  (porijeklom) Bošnjaci.

Ja imam prijatelje u mnogim državama. Emir u Torontu, Kanada, Bego u SAD-u, Emin u Austriji, Mensur u Švedskoj, i svi su oni Bošnjaci. Ali, pošto imaju državljanstvo zemalja u kojima žive, Emir je Kanađanin, Bego Amerikanac, Emin Austrijanac, Mensur Šveđanin. Na popisu stanovništva u tim državama niko se ne izjašnjava o tome da li je ili nije Kanađanin, Amerikanac, Austrijanac ili Šveđanin, jer ga ne bi ni popisivali da nije državljanin, niti se izjašnjava šta je po porijeklu, religiji i tome slično, jer to je privatna stvar svakog čovjeka. Svako  može biti pripadnik svoje etnije, naroda, i državljanin bilo koje države, i te se dvije stvari  uzajamno ne isključju. U Americi ima mnoštvo etničkih grupa, ali su svi Amerikanci, i tako je u svim državama na svijetu.

A kako to da niko nigdje nema tih dilema, a u Bosni ljudi još ne znaju šta su? Eh, kako… Kod nas se mnogo toga ne zna, a osnovni razlog je težnja susjeda i komšija da podijele jadnu zemljicu Bosnu, pa su joj nametnuli etničku podjelu koja je uništava. Kako kaže profesor Esad Duraković, Bosna je “ istovremeno izložena unutarnjoj destrukciji koja etnicitet koristi kao najefikasniju energiju za razbijanje/uništenje džave BiH, kao potpuni trijumf unutarnjeg etničkog antagoniziranja i paralelnog, istovremenog etničkog homogeniziranja sa susjednim državama. Dakle, “usavršavanje” etnicizama je u direktnoj funkciji osujećivanja bosanstva i uništenja države BiH”.  Zbog toga uporno negiranje svega bosanskog, od jezika do pripadništva državi. Neprijateljima Bosne prihvatljivo je ono što je bošnjačko, ali neće ni da čuju ni za šta bosansko. A stvar je sasvim jasna : u državi BiH žive pripadnici različitih naroda, tri veća i svih ostalih, kao i građani koji ne žele da ističu svoju etniju ili religiju, kao i u Švajcarskoj, na primjer. Po međunarodnom pravu svi su oni Bosanci po nacionalnosti, i to nije stvar izjašnjavanja, to se u svijetu podrazumijeva. Kaže o tome prof. Senadin Lavić : “Dakle, BOSANCI su nacija, a BOŠNJACI (SRBI, HRVATI, ALBANCI, JEVREJI…) su narod (narodi) u državi Bosni i Hercegovini. Nisu nestali BOSANCI – oni su tu, oni su neupitni, oni su svi građani ili stanovnici države Bosne i Hercegovine. A ako je neko pokušao posmatrati BOSANCE kao etničko-religijsku grupu, onda je on vrlo naivan i možda zlonamjeran, jer je sačuvana država Bosna i Hercegovina koja svojim postojanjem daje BOSANCE. Stoga je sasvim lahko razumijeti da u državi Bosni i Hercegovni žive BOSANCI koji imaju različita narodna imena kakva su BOŠNJACI, SRBI, HRVATI, JEVREJI i td.

Dakle, Bošnjak i Bosanac su dva različita pojma, dva različita identiteta. Bosanci su svi državljani BiH, a Bošnjaci jedan od naroda koji sačinjavaju bosansku naciju. O pripadanju bošnjačkom, srpskom ili hrvatskom narodu mi se još izjašnjavamo, mimo cijelog svijeta, ali o bosanstvu niko ne treba da se izjašnjava, jer su Bosanci, pripadnici bosanske nacije,  svi koji imaju pasoš BiH. To što se neko odmah hvata za pištolj kad se pomenu Bosanci i bosanska nacija, ne znači ništa, jer pravila međunarodnog pravnog poretka ne može mijenjati niko od nas. Nacija danas obuhvata sve građane-državljane neke države, to je država-nacija kakvoj i mi težimo, jer želimo u Evropu, a tamo ne primaju međusobno zavađena plemena. Zbog toga je velika greška nedovoljno obaviještenih Bošnjaka kad traže etnički odvojene institucije, jer to danas ne radi niko u normalnom svijetu. Zamislite kad bi svaka etnička grupa u Americi imala svoje institucije i svoje političke predstavnike, kako bi to izgledalo?

A kako smo, kroz hiljadugodišnju istoriju, došli do pojma Bošnjaci, kao zasebne etnije? Kao što se zna, nekad su svi stanovnici Bosne bili Bošnjaci, različitih religija, i to navodi čak i Ilija Garašanin u “Nečertaniju” iz 1844. godine. Ali, polovinom 19. vijeka Bošnjaci pravoslavne i katoličke vjere odlučili su da poslušaju zov velikodržavnih truba i postali su Srbi i Hrvati, što je njihovo pravo. Ostali su Bošnjaci koji se nisu priklonili ni jednoj od tih strana, čak ni u komunističko doba. Većina njih su muslimani, ali nisu svi, a u današnjem svijetu religija je odvojena od javnih poslova i privatna je stvar svakog čovjeka. Niko ne treba da se odriče svoje etničke pripadnosti, kao što to niko ne traži od onih koji dobijaju državljanstvo neke druge države. S tim što Bošnjaci moraju znati da njihova sudbina zavisi od države BiH i da je ta država njihova najvažnija institucija.

U jednom tekstu Senadin Lavić objašnjava genezu Bošnjaka, i to treba znati : “Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena Bosna. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: Bathinus i Basan. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu – Bathinus flumen. Drugi oblik se u dokumentu navodi u ablativu: Ad Basante, a nominativ koji označava ime rijeke glasi Basan. Pod ablativnim oblikom se spominje grad na ovoj rijeci, po kojoj je i dobio ime: “na Bosni”, “grad na rijeci Bosni”. U ilirskom jeziku Bathinus se čita Basinus, a predstavlja latinizirani oblik ilirskog naziva Basan, iz kojeg su doseljeni Slaveni izveli naziv Bosna, a na način da je fonetskom transformacijom od Bathinus (Basinus) i Basan prvo nastalo Bosina, a potom Bosna.

Izvorno ime Bošnjanin (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika srednjovjekovnog bosanskog teritorija, kasnije države. Prva zabilježena upotreba riječi Bošnjak desila se 1440. godine kada je Tvrtko II Kotromanić poslao bosansku delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju Vladislavu Varnenčiku na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je vođa bosanske delegacije rekao da su: “Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom”…

Šta bi se dogodilo kad bi, recimo, Bošnjaci odlučili da se odreknu svog etničkog imena? U tom slučaju drugima bi pomogli, a sebe uništili, jer bi druga dva najveća naroda zadržala svoje etničko ime, pa ne bi mogli biti Bosanci, što bi dovelo u pitanje postojanje države. Ovako, svako ostaje ono što želi biti, ali svi građani ove države jesu Bosanci, po neprikosnovenom međunarodnom pravu. Sviđalo se to nekome ili ne.

 

( Slijedi : Konstitutivni ili suvereni?)

 

 

 

Share Button